LJUBLJANA, (Patria) - Slovenija je dobila novog predsjednika – iskusnog političara i bivšeg premijera Boruta Pahora. To su zabilježili i njemački mediji, koji uglavnom prenose da je „staro i oprobano“ odnijelo prevagu nad „novim“.
„Nema političara kojeg Slovenci bolje poznaju od 54-godišnjeg Boruta Pahora, pobjednika predsjedničkih izbora sa 53 odsto osvojenih glasova“, piše frankfurtski dnevnik Frankfurter algemajne cajtung, prenosi DW:
„Pahor je na političkoj pozornici već više od 30 godina. Kao učenik i student se angažovao u Komunističkoj partiji, pa je stigao i do Centralnog komiteta – kao najmlađi član. Pravovremeno je mutirao u socijaldemokratu, da bi mogao da nastavi karijeru u demokratskoj Sloveniji. U Parlament je ušao 1992, predsjednik Socijaldemokratske stranke je postao 1997, tri godine kasnije je postao predsjednik Parlamenta. Ušao je i u Evropski parlament 2004, a od 2008. do 2011. je bio premijer“.
„On smatra da je uloga predsjednika države skrojena po njegovoj mjeri. Pahor je svoje prvo predsjednikovanje inscenirao kao permanentan rijaliti-šou. Sa narodom je rado komunicirao preko društvenih mreža; Slovenci su ga zvali „instagram-predsjednikom“; mnogo prije Makrona i Kurca je njegovao imidž zvijezde, doduše, za razliku od dvojice pomenutih, uz strogo izbjegavanje političkih sadržaja. Pahor je neumorno nasmijan političar koji širi dobro raspoloženje i kloni se konfrontacija. Za vrijeme svog prvog predsjedničkog mandata mu je uspjelo da funkciju, koja ionako ima male nadležnosti, potpuno depolitizuje“, piše Frankfurter algemajne cajtung.
Dnevnik Tagescajtung piše: „Oni koji pokušaju da rezultat ovih izbora smjeste u okvir „desničarski populisti protiv establišmenta“ – griješe. Slovenački birači su malo drukčiji od onih u susjednoj Austriji. Ovdje se prije radilo o smjeni straže između starog i novog, između iskusnog političara koji još poznaje stari jugoslovenski sistem i koji se izborio za nezavisnost. Nasuprot njemu stoje predstavnici generacije koja, otkako zna za sebe, živi u Sloveniji koja je 1991. postala nezavisna.“
„Renomirani Međunarodni institut za proučavanje Srednjeg Istoka i Balkana IFIMES kritikuje to što su posljednjih godina u Sloveniji „startap-stranke“ uspjele da vežu za sebe veliki dio birača. Politička nestabilnost je, po mišljenju Instituta, počela poslije mandata Pahora na funkciji premijera (2008-2011), kada je finansijska kriza potresla Evropu i prije svega Južnu Evropu. Doduše, Pahoru je tada uspjelo da izvede Sloveniju iz opasnih dubina tadašnje krize, ali za ekonomski pad su mnogi šokirani birači krivim proglasili – njega“.
„Na izborima 2011. je pobijedila stranka Pozitivna Slovenija biznismena Zorana Jankovića, a onda je iz ničega nastala Građanska lista Gregora Viranta, a 2014. je jedna druga novoosnovana stranka, Moderna partija centra Mira Cerara, pobijedila na izborima.“
„Te stranke su se pojavile kao bljesak munje na nebu, nestabilne su i potpuno nedorasle zadatku oblikovanja spoljne politike EU, NATO ili rješavanja graničnog spora sa Hrvatskom, kritikuje trust mozgova IFIMES-a. Tako gledano, izbor Boruta Pahora za predsjednika možda i nije tako loš“, piše berlinski Tagescajtung.