Documenta pita Kolindu Grabar-Kitarović: Predsjednice, znate li ko je srušio Stari most?

ZAGREB, (Patria) - Centar za suočavanje s prošlošću Documenta je kritikovao predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović zbog poruke upućene organizatorima promocije knjige „General Praljak“.

Iz Documente su optužili hrvatsku predsjednicu za nedopustiv pritisak na rad Haškog tribunala.

U povodu promocije knjige „General Praljak“, održane u Zagrebu 21. novembra 2017., Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović uputila je organizatorima poruku u kojoj se kaže: 

- Doprinos generala Slobodana Praljka odbrani Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije te odbrani opstanka hrvatskog naroda na njegovim historijskim prostorima tokom Domovinskoga rata od velike je važnosti. 

Ovih dana, kada se nadamo pravednoj sudskoj presudi i njegovu oslobađanju, kao i oslobađanju drugih hrvatskih uznika, ova knjiga izlazi kao doprinos istini o njemu i o tom historijskom razdoblju borbe hrvatskog naroda za slobodu, istini koju je on nakon rata na mnoge načine ustrajno branio svojom riječju. Ujedno je ova knjiga svojevrsna zahvalnica za sve što je učinio za svoj narod – napisala je hrvatska predsjednica.

Ovom porukom, ističu iz Documente, predsjednica Republike Hrvatske demonstrira:

- nedopustiv pritisak na djelovanje suda sedam dana prije objavljivanja pravomoćne presude u postupku u kojemu se sudi i Slobodanu Praljku (jer je svaka presuda osim oslobađajuće unaprijed proglašena nepravednom);

- prijezir spram prvostepenske presude haškog suda (koje je i hrvatsko sudsko tijelo) kojom je Slobodana Praljak osuđen na dvadeset godina zatvora „za zločine počinjene nad Bošnjacima i drugim nehrvatima od 1991. do 1994. godine“ temeljem udruženog zločinačkog pothvata koji je doveo do „sistematskog protjerivanja Bošnjaka putem ubistava, iseljavanja, uništavanja imovine, zlostavljanja, zatočenja civila u zatvorima i logorima u Ljubuškom, Dretelju, Gabeli, Helidromu…“;

- nerazumijevanje sadržaja vlastite, temeljne ustavne obaveze (iz člana 94.) da „predstavlja i zastupa Hrvatsku u zemlji inostranstvu“, jer svojim stavom Hrvatsku kao državu dovodi u poziciju jedne od stranaka u sudskom postupku za ratne zločine (a ne tako davno državni su organi predlagali da se Hrvatskoj u Haagu prizna status „prijateljice suda“);

- „zahvalnost“ Slobodanu Praljku za „odbranu Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije“, ne spominjući uopće treću, bošnjačku, stranu u sukobu – a baš zbog žrtava na bošnjačkoj strani Praljak i ostali bili su osuđeni na teške zatvorske kazne.

Ovakav – u najmanju ruku neodgovoran - postupak najviše hrvatske državne dužnosnice zaslužuje ne samo najoštriju osudu (koja je do sada u javnosti izostala), nego i ozbiljno propitivanje njezinog cjelokupnog djelovanja – navodi se u reakciji Documente.