Jakovčić: Tražit ćemo da Hrvatska vlada osnuje fond za obeštećenje logoraša iz Hercegovine

ZAGREB, (Patria) - Eugen Jakovčić iz Centra za suočavanje s prošlošću „Documenta“ iz Zagreba izjavio je za agenciju Patria da će ta organizacija zatražiti od Vlade Hrvatske osnivanje fonda, iz kojeg bi se plaćala odšteta bivšim logorašima logora Heliodrom i Dretelj, te logorašima iz drugih logora koji su djelovali na području Hercegovine tokom rata u BiH.

„Mislimo da nisu dovoljne samo simbolične reparacije, podizanje spomenika, isprike i tako dalje. Od hrvatske Vlade ćemo tražiti konkretna obeštećenja, odnosno formiranje fonda iz kojeg bi se logoraši mogli obešteti konkretno“, rekao je Jakovčić, dodajući da će od vlada BiH i Hrvatske tražiti i direktna ulaganja u privredne projekte, koji bi mogli koristiti svim građanima u BiH, što bi dodatno dovelo do relaksacije odnosa.

„Mi smo to tražili i od Vlade Crne Gore za logor Morinj, gdje su odvođeni ljudi nakon opsade Dubrovnika. Isto smo tražili i od Srbije gdje su branitelji odvođeni nakon pada Vukovara, i sada od Hrvatske vlade tražimo da kao članica EU pokaže odgovornost i formira jedan takav fond“, kaže Jakovčić. Dodaje da je Crna Gora na dobrom putu da obešteti bivše logoraše za koje je odgovorna, dok u Srbiji to ide dosta teže.

Jakovčić podsjeća da se presuda (presuda bivšim članovima HZ HB) temelji na individualnoj kaznenoj odgovornosti. Gledajući pravno, kaže, nije odgovorna Hrvatska ni Hrvati, „što su uostalom rekli i logoraši. Odgovornost je, podsjeća, na članovima UZP-a. Međutim, smatra Jakovčić, obzirom da su članovi UZP-a bili i hrvatski predsjednik, i ministar odbrane, i general Bobetko, iz Documente misle da na simboličnoj razini Hrvatska treba napraviti ključni iskorak, na prvom mjestu ograditi se od takve politike a onda iskorak napraviti i u konkretnim reparacijama bivšim logorašima.

„Nadam se da će se svi nakon smirivanja tenzija okrenuti činjenicama, a one su porazne, one govore o brojnim zločinima, i to ne samo nad Bošnjacima nego i nad Hrvatima koji su bili deportirani iz onih prostora koji nisu pripadali zamišljenoj HZ HB“, kaže Jakovčić, dodajući da je neprihvatljivo da dužnosnici Hrvatske vlade imaju isto ponašanje kao „srbijanska premijerka, ili Milorad Dodik na presudu Mladiću“. Jakovčić misli da bi za sve bilo najbolje još jednom ponoviti gestu koju je uradio bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, kada se lično poklonio žrtvama u BiH.

Žalbeno vijeće Haškog suda, pod predsjedanjem Carmela Agiusa, utvrdilo je krajem novembra da je u prvostepenoj presudi pravilno utvrđeno postojanje međunarodnog oružanog sukoba na prostoru BiH tokom 90-ih, te da je pravilno utvrđeno da je Hrvatska provodila kontrolu nad dijelom Bosne i Hercegovine preko lokalnih tijela u Herceg-Bosni, što potvrđuje da je postojalo stanje okupacije.

Bivši predsjednik samoproglašene Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Jadranko Prlić osuđen je pred Haškim sudom na 25 godina zatvora, ministar odbrane Bruno Stojić na 20 godina zatvora, dvojica načelnika stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina, zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16 godina, a načelnik Odjela za zarobljene Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Lideri bosanskih Hrvata kao i većina političara iz Hrvatske, računajući premijera i predsjednicu Hrvatske Andreja Plenkovića i Kolindu Grabar-Kitarović izjavili su da ne priznaju odluku Haškog suda. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čovića presudu je nazvao zločinačkom.