Počeli izborni politički igrokazi: Najviše gube građani

Piše: Amra Varatanović

Dok se iz bh. entiteta Republika Srpska sve glasnije čuju imena kandidata za predsjednika RS-a i Predsjedništvo BiH, u FBiH politički lideri i stranke još uvijek „ispipavaju puls“.

Milorad Dodik, Mladen Ivanić, Mirko Šarović, Mićo Mićić, Vukota Govedarica imena su koja se najčešće čuju za ove dvije pozicije.

Utrka za Predsjedništvo BiH bit će zanimljiva i sa aspekta kojeg kandidata će dati Stranka demokratske akcije s obzirom da se Bakir Izetbegović više ne može kandidirati za tu poziciju (ističe mu drugi vezani mandat). I sam Izetbegović spomenuo je nekoliko imena, a najizglednije je da će se za naklonost partije (odnosno kantonalnih odbora koji predlažu kandidate) boriti tri do četiri kandidata.

Denis Zvizdić, aktuelni državni premijer i potpredsjednik SDA prvi je u tom redu, te je čak kazao i da bi mu bila čast prihvatiti kandidaturu. Uz Zvizdića se čuju imena i Šefika Džaferovića, potpredsjednika SDA i dugogodišnjeg parlamentarca, ali i supruge predsjednika SDA Sebije Izetbegović. Iako je i sam Izetbegović spominjao još neka imena, jasno je da SDA već ima startne kandidate. Hoće li odlučiti stranka ili pojedinac pokazat će se vrlo brzo.

Ni Socijaldemokratska partija BiH još nije jasno definisala svoje kandidate. Iako postoje špekulacije da će imati kandidata za sve tri pozicije u Predsjedništvu BiH, ta ideja svakim danom gubi na intenzitetu. Izglednije je da će SDP BiH jačati svoje biračko tijelo u RS-u i pozicije unutar organa vlasti, negoli da će ući u avanturu tri kandidata za Predsjedništvo BiH. Najčešće ime za predsjedničkog kandidata ispred SDP BiH je Denis Bećirović, državni zastupnik i potpredsjednik stranke.

Demokratska fronta zajedno sa SDP BiH pokušava zbiti „ljevičarske redove“, a preuranjena najava kandidature Željka Komšića, prema ocjeni analitičara, usporila je saradnju dvije stranke. Komšić je samo nekoliko dana kasnije poručio da bi on čak mogao i odustati od kandidature ukoliko se izmijeni Ustav BiH ili da Parlament BiH bira jednog predsjednika. Svoje stavove iznio je i predstavnicima međunarodne zajednice, ali mogućnost za takav scenario ravna je nuli.

Savez za bolju budućnost trebao bi treći put ponuditi Fahrudina Radončića, iako je i sam predsjednik SBB-a kazao „ukoliko SDA kandiduje ženu, SBB će također ponuditi ravnopravnog rivala“.

Još jedan mandat u Predsjednštvu BiH želi i Dragan Čović, čelnik HDZ BiH, kojem najviše i smeta Komšićeva kandidatura. Najavio je da će u tom slučaju dodatno "mobilizirati hrvatsko glasačko tijelo".  

Ono što je sigurno, a na šta upozoravaju i predstavnici međunarodne zajednice i evropski zvaničnici, BiH i njeni lideri kao i građani nemaju više vremena za gubljenje. Zbog političkih igara, neophodne reforme su na čekanju, a to najviše osjete građani koji su, barem za sada, odlučili ostati u BiH.

Sigurno je da će naredni mjeseci prolaziti u znaku sve otvorenije međustranačke borbe, iako je pred BiH izuzetno važan period. Predaja Upitnika Evropske komisije od kojeg će ovisiti i kandidatski status BiH. No, politički igrokazi počeli su u Briselu, a nastavili se u Sarajevu.

Bilo kako bilo, čelnik EK Žan Klod Junker 28. februara u Sarajevu preuzima Upitnik.