ZAGREB, (Patria) - Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatske još jednom se odlučno suprostavila radikalnim desnim ideologijama na ovim prostorima, u ovom slučaju Hrvatskoj i poručila da nisu svim mladi ljudi zadojeni mržnjom i nacionalizmom, kako se to često ističe.
Gradska skupština Grada Zagreba razmatrat će na sjednici 22. februara prijedlog o imenovanju ulice u zagrebačkom naselju Podrbrežje po bivšem generalu HV-a Janku Bobetku. Prijedlog je stigao od Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova.
Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatske još jednom je reagovala na sve češću pojavu u Hrvatskoj da se licima osuđenima, ili koja se dovode u vezu s ratnim zločinima iz devedesetih godina, odaju počasti na ovakav ili sličan način.
Inicijativa je upozorila gradske vijećnike, koji će se na sjednici izjašnjavati o prijedlogu, na ugroženost vrijednosti ljudskih prava i civilizacijskih standarda do kojih bi moglo doći ako većina zastupnika na glasanju podrži navedeni prijedlog imenovanja.
Janko Bobetko bio je učesnik udruženog zločinačkog pothvata u Bosni i Hercegovini koji je za cilj imao promjenu etničkog sastava na teritoriju Hrvatske Zajednice (Republike) Herceg-Bosne u BiH što je utvrdio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. Osim toga, Bobetko je zbog učestvovanja u operaciji Medački džep pred MKSJ-om bio optužen za ratne zločine, te je odbijao otići u Haag kako bi mu se sudilo.
Pred zagrebačkim Županijskim sudom u pravomoćnoj presudi protiv Mirka Norca i Rahima Ademija ustanovljeno je da je Janko Bobetko bio na čelu uporednog komandnog lanca u operaciji Medački džep tokom koje su počinjeni ratni zločini nad civilima i ratnim zarobljenicima.
U Inicijativi smatraju da bi imenovanje ulice po osobi kao što je Janko Bobetko bilo suprotno smjernicama i preporukama međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava kojih je Republika Hrvatska članica. U ovom slučaju iz Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatske posebno ističu neusklađenost prijedloga za imenovanje s Osnovnim načelima i smjernicama o pravu na pravni lijek i reparacije za žrtve masovnog kršenja međunarodnog prava ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava Ujedinjenih naroda, Smjernicama iz Ljubljane za integraciju raznolikih društava te Preporukama iz Graza o pristupu pravdi i nacionalnim manjinama OESS-a.
- Kao zastupnici i zastupnice Gradske skupštine obvezali ste se zastupati građane te donositi odgovorne i savjesne odluke za dobrobit lokalne zajednice koju predstavljate. Nadamo se da razumijete kako imena javnih prostora imaju snažan simbolički značaj i promiču vrijednosti iza kojih stoji društvo koje je u imenovanju učestvovalo.
Upozoravamo vas da snosite veliku odgovornost jer će vaša odluka o imenovanju utjecati i na međunarodni ugled grada Zagreba i Republike Hrvatske, te ukazati na koji način se odnosimo prema žrtvama kršenja ljudskih prava, poštivanju dokumenata međunarodnih organizacija te mogućnosti suočavanja s vlastitom prošlošću – naveli su iz Inicijative.
U Inicijativi smatraju da će gradski zastupnici svojim glasovima na sjednici odlučiti promiče li hrvatsko društvo vrijednosti suživota i tolerancije ili promiče počinjenje ratnih zločina. Istakli su kako bi posljedice glasanja na sjednici mogle osjećati buduće generacije građana Zagreba i Hrvatske.
Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatske na ovaj način je još jednom potvrdila svoju odlučnost u borbi za za neku drukčiju i pozitivniju Hrvatsku od one koju u posljednjih nekoliko godina zastupaju brojni predstavnici radikalnih desničarskih udruženja. Upravo zbog takvih osoba Hrvatska se u posljendje vrijeme našla na meti kritika EU, ali i američkog State Departmenta, koji je u svom godišnjem izvještaju upozorio na porast desnog radikalizma u Hrvatskoj.
Ustaška ideologija i ikonografija postala je mainstream hrvatske političke scene, a brojne osobe koje javno zastupaju ustaške stavove i iskazuju simpatije prema nekadašnjoj zločinačkoj NDH, postale su redovni gosti svih stranačkih skupova vladajućeg HDZ-a. Brojni takvi likovi mogli su se vidjeti i na inauguraciji aktuelne hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
Hrvatski državni vrh nikada nije odlučno osudio ustašku ikonografiju i pjevanje ustaških pjesama na sportskim terenima u zemlji, a predsjednica Grabar-Kitarović se nekoliko puta našla na udara kritika liberalnih medija zbog svojih izjava o „sjajnoj atmosferi“ na fudbalskim utakmicama reprezentacije Hrvatske, iako je sastavni dio te „sjajne atmosfere“ najčešće skandiranje ustaškog pozdrava „Za dom spremni“.
Ne treba zaboraviti da je pored brojnih intelektualaca najglasniji glas protiv govora mržnje i veličanja ratnih zločinaca nakon presude Jadranku Prliću i drugima u Hrvatskoj bila upravo Inicijativa mladih za ljudska prava.
Postojanje ovakve grupe mladih ljudi, u Srbiji postoji također, daje jednu novu nadu u neku bolju i svjetliju budućnost na ovim prostorima. Drkčiju od one kakvu nam obećavaju aktuelne političke elite.