Dr. Čehić: BiH mora početi izlaziti iz zdravstvene krize

Doc. dr. sci. Ermin Čehić subspecijalista je humane reprodukcije. Autor je više naučnih radova, objavljivanih od Sjedinjenih Američkih Država do Kine. Predavač je na nekoliko medicinskih fakulteta. Sudjelovao je u pisanju zakona vezanih za humanu reprodukciju u zemljama regije, popust Srbije i Slovenije. Takav doprinos sada pokušava dati i u Bosni i Hercegovini.

Dr. Čehić trenutno je na čelu Odjela za humanu reprodukciju pri Kantonalnoj bolnici u Zenici, jedinom takvom državnom odjelu u zemlji. 

U intervjuu za Patriju govori o zdravstvenom sistemu Bosne i Hercegovine, za kojeg misli da ne može opstati dugoročno ne uvede li država radikalne promjene. 

Patria: Na Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji u FBiH čeka se godinama. Govori se o stotinama mladih bračnih parova koji čekaju na njegovo usvajanje? U kojoj je fazi takav zakon?

Dr. Čehić: Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji je pripremljen, ali kao i sve što se radi bilo gdje u BiH uoči izbora, i ovaj zakon čeka na svoj red. Postoje dvije verzije tog zakona: jedna koju su u proceduru uputili SDP zastupnici i jedna koju je predložila i usvojila Vlada FBiH.

Ono što je najvažnije za pacijente je da se što prije usvoji ovaj zakon kako bi se pacijenti napokon uveli u pravo na liječenje steriliteta i infertiliteta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije oko 17 % parova u fertilnoj dobi treba pomoć iz ove domene.

Patria: Može li se medicinski pomognuta oplodnja promatrati izdvojeno od ostalih segmenata zdravstvenog sistema u zemlji? Može li zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine uopće odgovoriti potrebama pacijenata? 

Dr. Čehić: Svjedoci smo da se zdravstveni sustav u cijeloj BiH urušava u svim segmentima. Prostorno, opremom, ali i onim što je nenadoknadivo – kadrovski. Vrsni stručnjaci nam odlaze. Mladi ljudi nam odlaze. Iskusne i školovane medicinske sestre i tehničari nam odlaze. Jednostavno rečeno, nema tko više da „puni“ kase u zavodima zdravstvenog osiguranja, jer nema upošljavanja, pa posljedično nema ni uplate doprinosa. Pojedine javne ustanove i tzv. „državna“ poduzeća ne izvršavaju zakonske obveze i ne uplaćuju zdravstvene i mirovinske doprinose. Sve to odražava se na smanjenje kvalitete zdravstvenog osiguranja. A najviše zbog toga ispaštaju najranjivije kategorije svakog društva, a to su umirovljenici/penzioneri, djeca, trudnice, ratni vojni invalidi i stradalnici iz ratova 90-tih. A ove kategorije pacijenata ujedno i najviše trebaju zdravstvenu zaštitu.

Patria: Šta je odgovor na zdravstvenu krizu koja je zahvatila BiH?

Dr. Čehić: Za svaki problem postoji i rješenje. Ali iz svega navedenog proizilazi da je nužna radikalna reforma zdravstvenog sustava na području cijele BiH. Jer sve što sam istakao kao probleme važi u cijeloj državi.

Reforma se mora odvijati kako kroz donošenje novih zakona, tako i kroz uključivanje javno-privatnog partnerstva u sve segmente zdravstvene zaštite. Zavode zdravstvenog osiguranja nužno je uvezati kako bi koordinirano nastupali u zaštiti prava pacijenata i smanjili troškove tzv. nemedicinskog poslovanja. Tek tada može se krenuti u reforme zdravstvenih ustanova, jer će postojati i zakonska regulativa da te reforme postanu održive.

Naime, cilj svake reforme ili reorganizacije zdravstva treba i mora biti poboljšanje usluge koje pružamo pacijentima.