Novinari u BiH su ugroženi, ali neki od njih također siju međunacionalnu mržnju

BiH, (Patria) – Na radionici o ”unapređenje saradnje između medija i agencija za sprovođenje zakona“, održana u četvrtak u Istočnom Sarajevu zaključeno je kako je važno procesuirati sve napade na novinare kako sloboda misli i izražavanja novinara u BiH ne bi bila ugrožena.

Govori se o političkim, ekonomskim, vlasničkim pritiscima na novinare u BiH, što mora prestati kako bi se zemlja mogla smatrati demokratskom.

Iz Udruženja “BH novinari” objavili su nedavno da je Linija za pomoć novinarima registrirala u protekloj deceniji 91 slučaj ugrožavanja sigurnosti novinara u Bosni i Hercegovini, među kojima su fizički napadi, prijetnje smrću i ugrožavanje imovine medija. Samo 22 slučaja su riješena u korist novinara i medija, a čak 37 nije istraženo na profesionalan način niti procesuirano kroz pravosudni sistem.

S druge strane, medijski eksperti upozoravaju da neki novinari u Bosni i Hercegovini također odstupaju od svoje profesije, i služe kao generatori međunacionalnih tenzija i kreatori opće nesigurnosti u zemlji.

Iz Fudbalskog kluba Željezničar saopćeno je u četvrtak da su Asim Zec i Ivan Crnov suspendirani te će do kraja sezone trenirati odvojeno od ekipe.

Iz kluba je saopćeno da je dvojac suspendiran zbog "neprofesionalnog ponašanja i ponašanja nedoličnog igraču FK Željezničar.”

Etničku pripadnost Crnova (?) portal Dnevnik.ba iskoristio je u naslovu i objavio “Željezničar suspendirao igrača Hrvata do kraja sezone”. Iako je u nastavku teksta objašnjeno da je uz Hrvata (?) Crnova suspendiran i Asim Zec, urednik portala Dnevnik.ba svjesno je dopustio da u naslovu teksta piše kako je sarajevski klub suspendirao Hrvata.

Takav naslov nesumnjivo je kod nekih pripadnika hrvatske nacionalnosti mogao izazvati prezir prema klubu Željezničar, odnosno prema Bošnjacima, iako je sam klub multietničkog sastava.

Domena Dnevnik.ba registrirana je na ime Tvrtka Milovića. Milović je nedavno imenovan za urednika dokumentarnog programa na BHT-u.

Tokom nedavne konferencije Vijeća za štampu u BiH istaknuto je kako je govor mržnje na internetu jedan od najvećih problema s kojima se suočava medijska scena u BiH ali pravosudne institucije u BiH nemaju načina da se obračunaju s tim problemom, jer je, kako ističu predstavnici tužilaštava, jako teško napraviti razliku između govora mržnje i slobode izražavanja.

Iz Vijeća za štampu su istakli kako su u proteklom periodu imali veliki broj prijava govora mržnje na internetu, ali da tužilaštva ni u jednom tom slučaju nisu prikupila dovoljno dokaza da je počinjeno krivično djelo. 

Novinar Sead Omeragić u knjizi “Dogovoreni rat” također ukazuje na problem medijskog huškanja u BiH tokom devedesetih godina, nakon čega će krenuti krvava stradanja u zemlji. 

Mostarski novinar Sanel Kajan izjavio je nedavno u intervjuu za Patriju da mu je žao što Međunarodni tribunal u Hagu nije sudio i „novinarima“, koji su svojim izvještajima produbljivali sukobe na području Bosne i Hercegovine.