Izvještaj Vijeća Evrope: U Hrvatskoj sve jači govor mržnje

ZAGREB, (Patria) - U javnom diskursu u Hrvatskoj eskalira rasistički govor mržnje protiv Srba, LGBT osoba i Roma, upozorava se u novom izvještaju Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije Vijeća Evrope (ECRI), objavljenom u utorak, prenosi Novi list.

Izvještaj, koji analizira zakonski okvir, rasistički i homo/transfobni govor mržnje, nasilje i politike integracije, upozorava na jačanje nacionalizma, posebno među mladima, i to često u obliku veličanja bivšeg fašističkog ustaškog režima.

Izvještaj je pripremljen nakon posjeta ECRI-ja Hrvatskoj u aprilu 2017., a odnosi se na razdoblje do 7. decembra 2017. Riječ je o petom izvještaju te vrste.

- Rasistički i netolerantni govor mržnje u javnom diskursu eskalira; glavne mete su Srbi, LGBT osobe i Romi. Sve više jača nacionalizam, posebno među mladima, uglavnom u obliku veličanja fašističkog ustaškog režima. U regionalnim medijima i na internetu, uobičajeni su rasistički i ksenofobni izrazi protiv Srba, LGBT osoba i izbjeglica, kao i uvredljiv jezik o Romima. Događaju se i fizički napadi na te skupine kao i na njihovu imovinu - kaže se u sažetku izvještaja.

ECRI kritizira neadekvatan odgovor hrvatskih vlasti na takvo jačanje netolerancije jer je se često ne smatra krivičnim djelom, a većinu slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tretira se kao prekršaj.

Premda ECRI hvali poboljšanu zakonsku zaštitu od govora mržnje zahvaljujući izmjenama kaznenog zakona, koji uključuje novu odredbu o kriminalizaciji nasilnog ponašanja na javnim mjestima i kažnjava osnivanje ili vođenje skupina koje promiču rasizam, ističe i da se propisi protiv mržnje rijetko primjenjuju, a kao razlog za to navodi neznanje i nestručnost tijela za provedbu zakona i pravosudnih tijela.

- Odgovori hrvatskih vlasti na te incidente ne mogu se smatrati u potpunosti primjerenima. Vlasti rijetko upućuju bilo kakve poruke protiv govora mržnje. Krivični progon lako se odbacuje i većinu slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tretira se kao prekršaje. Odredbe o rasističkoj motivaciji kao otežavajućoj okolnosti također se rijetko primjenjuju zbog manjka znanja i stručnosti u pravosuđu u prepoznavanju govora mržnje - kaže se u izvještaju.

ECRI nadalje primjećuje da se nacionalne strategije za Rome samo djelomično provode.

Romi su i dalje suočeni s visokim nivoima društvene isključenosti, a podaci sugerišu da je njihove stope zaposlenosti alarmantno niske, a stope preranog napuštanja škole i dalje visoke.

ECRI hvali novi zakonodavni okvir za LGBT osobe zbog donošenja Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola u julu 2014., ali primjećuje da su predrasude protiv njih i dalje raširene i da su suočeni s raznim oblicima diskriminacije u svojem svakodnevnom životu.

ECRI pohvaljuje zakonodavne korake poduzete radi rješavanja stambenog pitanja povratnika u sklopu Programa stambenog zbrinjavanja.

U sklopu Migracijske politike RH za razdoblje od 2013. do 2015., korisnici supsidijarne zaštite imaju pristup, na ravnopravnoj osnovi kao i hrvatski državljani, besplatnom osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju u skladu s ranijim preporukama ECRI-ja. Nadalje, u novembru 2017. usvojen je akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita (2017.-2019.), navodi uz ostalo Vijeće Europe.

Od preporuka hrvatskim vlastima, dvije bi trebalo prioritetno provesti jer će ECRI to provjeriti za dvije godine.

U prvoj se kaže da bi hrvatske vlasti trebale uvesti obvezno obrazovanje o ljudskim pravima u sklopu građanskog odgoja i obrazovanja u sav školski kurikul, posebno kada je riječ o ravnopravnosti i zabrani diskriminacije. Potrebni su primjereni udžbenici i obuka za nastavnike.

Uz to, Nacionalnu strategiju za uključivanje Roma (2013.-2020.) mora pratiti procjena svih integracijskih projekata provedenih zadnjih godina. Strategiju bi trebalo sistemski revidirati kako bi uključila bolje usmjerene mjere i indikatore uspjeha radi mjerenja utjecaja i redefiniranja parametara i ciljeva. To bi trebalo provesti u uskoj saradnji s regionalnim i lokalnim vlastima i pripadnicima romske zajednice te osigurati odgovarajuća sredstva da bi strategija bila učinkovita.

Osim toga, ECRI ističe da bi hrvatski političari i visoki dužnosnici kao i političke stranke trebali osuđivati govor mržnje i promicati toleranciju.

Vlasti bi trebale osigurati i da akcijski plan za integraciju osoba koje su dobile međunarodnu zaštitu (2017.-2019.) ima dobro definirane ciljeve, vremenske okvire, finansijska sredstva, indikatore uspješnosti kao i sistem monitoringa i procjene njegovog provođenja.

Potrebno je također donijeti akcijski plan za suzbijanje homofobije i transfobije u svim područjima svakodnevnog života, uključujući obrazovanje, zapošljavanje i zdravstvenu njegu.