LJUBLJANA/SARAJEVO, (Patria) - U Parlamentu Bosne i Hercegovine predstavljen je zbornik „Rješenje hrvatskog pitanja za evropsku Bosnu i Hercegovinu“. Organizatori ove promocije su Sveučilište u Mostaru, Rektorski zbor Hrvatske, Hrvatska akademija za nauku i umjetnosti u BiH i Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar. Pokrovitelj je Dragan Čović.
Promotori Zbornika bili su rektor Univerziteta u Mostaru Zoran Tomić, rektor Univerziteta u Zagrebu Damir Boras, član Hrvatske akademije nauke i umjetnosti Davorin Rudolf te profesor sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Ugo Vlaisavljević.
Akademik Rudolf poručio je da BiH ne može opstati kao građanska država. Optužio je Bošnjake da žele dominaciju nad ostalim narodima u zemlji, a predsjednika SDA i člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića optužio je da je njim zavladao, kako je rekao, „duh njegovog oca“.
Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane doc. dr. Zijad Bećirović za novinsku agenciju Patria komentarisao je koliki je utjecaj akademske zajednice Hrvatske na politička dešavanja unutar Bosne i Hercegovine, te da li se ona na neki način zloupotrebljena od strane HDZ-a BiH i Dragana Čovića.
Ovo nije prvi put da se hrvatska jednonacionalna akademska zajednica okuplja i raspravlja o sudbini BiH. Ranije su bila dva slična skupa u Neumu. Neki to tumače kao zloupotrebu akademske zajednice u političke ciljeve HDZ-a. Sličan princip koristi i SANU?
BEĆIROVIĆ: Jedan dio hrvatskog političkog faktora, posebno onog desnog, u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj pokušava određena politička pitanja producirati i aktualizirati na način da legitimizira svoju dosadašnju vlast i osigura njenu poziciju za budućnost. Tako se pokušava afirmirati tzv. hrvatsko pitanje na pijedestal nedodirljivosti čak i svetosti. To je sasvim sigurno dio šireg hrvatsko-srpskog projekta, posebno onog dijela političkog Zagreba, koji smatra, da se sve može dogovoriti sa Srbina i Srbijom, a bez onih Trećih odnosno Bošnjaka. Na sceni imamo realizaciju upravo jednog takvog projekta, koji je orkestriran i čiji će intenzitet rasti kako se približavaju izbori u Bosni i Hercegovini. Pri tome je evidentno, da je politička ljevica prepustila političnoj desnici eksluzivitet pri bavljenju tzv. nacionalnim pitanjima umjesto da ona preuzme inicijativu da i takva pitanja rješava na civiliziran način u interesu šire društvene zajednice odnosno države. Na takav način politizira se i sveučilište i akademska zajednica, koji se stavljaju u funkciju jednog čovjeka ili jedne političke opcije. Potpuno je jasno tom političkom faktoru, da će predstojeće promjene izbornog zakona i ustava će bitno umanjiti njihovu političku i društvenu ulogu, koja je sada predimenzionirana i ne odgovara političkoj realnosti.
Dio akademske zajednice u Hrvatskoj se nedavno ipak pobunio protiv doktorata Čoviću koji mu je uručilo Zagrebačko sveučilište. Smatraju da njegovo mjesto nije među naučnicima. Prvo je to uradila profesorica Đurđica Čilić a zatim i nekoliko drugih njenih kolega. Ugledni novinar i pisac Jurica Pavičić je najavio vraćanje svog doktorata Sveučilištu. Znači li to da Čović na neki način politikantstvom ponižava naučnu zajednicu Hrvatske, ili HAZU svjesno podržava politiku Čovića, koju međunarodna javnost ipak ocjenjuje kao retrogradnu?
BEĆIROVIĆ: Sveučilište u Zagrebu bila je respektabilna znanstveno-obrazovna ustanova, koja ima vrhunskih znanstvenika i pedagoga. Očito je jedan dio dužnosnika (zlo)upotrijebio svoju poziciju i Sveučilište duboko uvukao u sferu politike. Sasvim je sigurno, da taj počasni doktorat neće koristiti Draganu Čoviću, ali je donio i donijet će još više štete ugledu Sveučilišta u Zagrebu. Obrazloženje počasnog doktorata je daleko ispod svake civilizacijske i znanstvene razine, kojeg bi se moralo držati svako sveučilišta pa i zagrebačko. Tu se može primijetiti veza između Čovićevog počasnog doktorata i Večernjakovog pečata. Čović je taj doktorata dobio nekoliko dana prije nego što je potom rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras primio nagradu Večernjakov pečat u Mostaru. Očito je da su oba priznanja u koincidenciji i dio vezane trgovine što predstavlja primitivizaciju Sveučilišta, a politika je već odavno primitivizirana.