Smrt Dženana Memića: Koje su sankcije za sudske vještake u slučaju kompromitiranih nalaza

Piše: Amra Varatanović

Nakon što je u slučaju ubistva Dženana Memića predstavljen potpuno oprečan nalaz vještaka saobraćajne struke Mirsada Kulovića u odnosu na nalaz vještaka Ševala Kovačevića o događajima 8. februara 2016. godine u Velikoj aleji, otvorila su se pitanja o vjerodostojnosti vještaka u sudskim postupcima. Ko prati njihov rad, kome se podnosi izvještaj, ko ih može razriješiti, ko može podnijeti primjedbu na njihov rad?

Prema važećem Zakonu o vještacima FBiH federalni ministar pravde razrješava vještaka na prijedlog Komisije. Prema članu 22. istog zakona Komisija vrši periodičnu ocjenu rada vještaka i predlaže, odnosno izriče odgovarajuće mjere o čemu obavještava ministra.

Sve primjedbe podnose se federalnom ministru pravde, a mogu ih podnijeti stranke, odnosno punomoćnici stranaka, kao i stručna udruženja i udruženje vještaka. Isto tako, prema Zakonu, predsjednici sudova odnosno organa koji vodi postupak prate rad vještaka i o svojim zapažanjima, odnosno primjedbama i izrečenim novčanim kaznama obavještavaju federalnog ministra pravde, te predlažu utvrđivanje odgovornosti vještaka u skladu sa ovim Zakonom.

Ozbiljne primjedbe na nalaz i način prezentacije vještaka Ševala Kovačevića iznijela je porodica Memić tvrdeći da je nalaz tog vještaka u potpunosti izmišljen. Porodica Memić najavila je i krivične prijave protiv svih vještaka koji su napravili, kako tvrde, lažne nalaze za potrebe Tužilaštva KS.

Agencija Patria zatražila je i očitovanje Ministarstva pravde FBiH o konkretnom slučaju, ali iz ministarstva nisu dostavili odgovor.

Podsjećamo, Kovačević je u aprilu 2017. godine na Kantonalnom sudu u Sarajevu iznio svoj nalaz kao vještak Tužilaštva Kantona Sarajevo. On je tada ustvrdio da je „nalet vozila na pješake bio istovremen pri brzini od 45 km na sat te da su oba pješaka odbačena u dva različita smjera“. I to na način da je Memić odbačen „osam metara“, a Alisa Mutap koja je bila s njim te noći u drugom smjeru. 

S obzirom da je koristio zapisnik s lica mjesta, zapisnik o provedenoj rekonstrukciji, verzije skica, fotodokumentaciju ostaje nejasno kako je Kovačević došao do zaključka da su pješaci uopšte udareni vozilom. Dva svjedoka, saobraćajni istražitelj Sefedin Škrijelj kao i tehničar Senad Mešić (koji su bili na uviđaju u noći 8. na 9. februar 2016. godine) naveli su da nije bilo moguće odrediti tačku odnosno mjesto kontakta vozila sa pješakom/pješacima. Kako je to Kovačeviću pošlo za rukom i otkud mu izmišljeni parametri pitanje je za nadležne institucije.

Kovačević je imao naredbu Tužilaštva KS da utvrdi način kretanja spornog vozila u noći 8. februara 2016. godine, kao i kretanje pješaka Dženana Memića i Alise Mutap, „način smirivanja pješaka.“

On je dalje u svom nalazu tvrdio da su se Memić i Mutap kretali sredinom aleje, a da je među njima bio razmak od 20 cm. Prema svjedočenju Alise Mutap razmak između nje i Dženana nije bio veći od nekoliko centimetara s obzirom da je rekla da su se skoro dodirivali ramenima.

Kovačević je čak na sudu i demonstrirao „trenutak udara“ navodeći kako je Memić zakoračio ulijevo s mogućnošću da je prije toga odgurnuo Mutap. Kovačević sam sebe demantuje jer je već kazao da je nalet vozila na pješake bio istovremen.

On je dalje opisivao kontaktne tačke vozila sa tijelom mladića, iako je poznato da na tijelu mladića nisu pronađene povrede ispod pojasa.

Iako je ostalo nejasno i Sudskom vijeću kojim predsjedava Igor Todorović kako nema povreda ispod pojasa na tijelu Dženana Memića, naročito nakon nalaza vještaka medicinske struke Hamze Žuje, to nije bilo dovoljno da Sud zatraži drugo vještačenje. Umjesto toga čekao se prijedlog odbrane za ponovljenim vještačenjem.

Zakon jasno precizira kada se vještak može razriješiti dužnosti, a u ovom slučaju može se primijeniti član 25. „kada na njegov rad ima drugih ozbiljnih prigovora“. Komisija može federalnom ministru pravde predložiti razrješenje vještaka.

Vještak saobraćajne struke Mirsad Kulović u svom nalazu je naveo da na osnovu analiziranih devet elemenata nije našao mjesto sudara između vozila VW T4 i pješaka.

Nepostojanje bilo kakvih materijalnih tragova na kolovozu koji bi određivali mjesto sudara ili pak asocirali na mjesto kontakta vozila i pješaka, ne podržava tezu da je predmetni događaj saobraćajna nezgoda tipa „sudar vozila i pješaka“ – naveo je vještak.

Vještak Kulović je također naveo da ne postoji korelacija između nađenih oštećenja vozila i povreda pješaka koje bi odgovarale povredama nastalim u saobraćajnoj nezgodi tipa „sudar vozila i pješaka“. On je naveo da na vozilu nisu pronađeni tragovi tkiva, krvi ili brisotine. Također na pješaku nije bilo povreda nogu, iako u nesrećama tipa nalet automobila na pješaka prvo stradaju noge, pa glava i grudi.

Kulović je kazao da ne podržava tezu da je riječ o saobraćajnoj nesreći.