Bećirović: Nikad ne smijemo pristati na politiku negiranja bosanskog jezika

Kandidat za člana Predsjedništva BiH Denis Bećirović reagirao je povodom nastavka antiustavne politike negiranja bosanskog jezika.

Već godinama uporno tražim da izabrani zvaničnici u našoj državi ozbiljno preduzmu konkretne poteze u vezi s antiustavnim i skandaloznim negiranjem bosanskog jezika. Nažalost, za sada nema nikakvog ozbiljnog odgovora i poteza. Da li je moguće da ponovo tako olahko i naivno shvatamo opasnost od drskog negiranja bosanskog jezika?

Demokratske snage u državi Bosni i Hercegovini i regionu nikada se ne smiju umoriti od borbe protiv svih nosilaca i koncepata isključivosti, diskriminacije, segregacije, nepravde i ugrožavanja elementarnih individualnih i kolektivnih ljudskih prava i sloboda.

Smatram da je obaveza navedenih snaga da insistiraju na ostvarivanju najvišeg nivoa zaštite međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, među kojima su od posebne važnosti pravo na obrazovanje i maternji jezik. Također, za nas u Bosni i Hercegovini to je i ustavna obaveza jer je članom II. Ustava BiH utvrđeno da će se prava i slobode predviđene Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda direktno primjenjivati u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine, te im je dat prioritet nad ostalim domaćim pozitivnopravnim propisima.

Vladajući krugovi iz bh. entiteta RS morali bi voditi računa o tome da je negiranje bosanskog jezika od strane entitetske vlade RS-a protupravno i krajnje nedemokratsko, jer ni ta vlada ni bilo ko drugi nemaju pravo da odlučuju o osnovnim slobodama i pravima građana Bosne i Hercegovine. Niko u Bosni i Hercegovini, a uvjeren sam ni u naučnom svijetu uopće, ne bi se upuštao u to da raspravlja i polemizira s nepozvanim entitetskim političarima koji se upuštaju u neprihvatljiv i prljav posao da presuđuju čak i o tome da li postoji i kako se zove jezik jednog historijski apsolutno verificiranog naroda koji tim jezikom govori više od hiljadu godina, a njime piše više od osam stoljeća i na kojem je taj narod stvorio i svijetu u nasljeđe ostavio ogromno duhovno i literarno blago.

Ni međunarodna zajednica nema pravo da šuti pred ovakvom opasnom i destruktivnom politikom. Naziv bosanski oduvijek koristio i uzimao kao svoj i kao znana i prepoznatljiva lingvistička odrednica pod imenom bosanski jezik na cijelom području današnje Bosne i Hercegovine pa i šire. On se, naime, koristio i navodio i kod naših i kod stranih učenjaka, kao bosanski, sasvim ravnopravno i normalno, kao što su to i češki, ruski, poljski, bugarski, hrvatski i srpski, naprimjer.

Prije svakog govora o nekom jeziku treba reći da temeljnu odrednicu jednog naroda, dakle ono što ga određuje i po čemu se on raspoznaje i odlikuje, i čime se dotični narod ponosi, jeste svakako njegov jezik. Zaista, a kako bi bez jezika, smijemo li i pomisliti? Bez njega, doista, ne bi bilo ni pisane književnosti, ni usmene tradicije, ni kulture, ni zapisa o prošlosti, a time ni naroda. Trajanje i biće jednog naroda određuje svakako i njegova briga za jezik. Otuda se kod svakog iole odraslog i zdravog naroda i društva jezik održavao, njegovao, pazio, normirao i čuvao. Takav je slučaj bio i ostao i u našoj domovini Bosni i Hercegovini. Naš maternji jezik, bosanski, tako se održao kroz brojna iskušenja i stoljeća sve do današnjih dana u kojima smo mi, evo, njegovi neposredni govornici.

Bilo je mnogo pokušaja da zatru i izbrišu ime jezika kojim govorimo. Od prvih desetljeća 20. stoljeća pa sve do danas traje mučni i otvoreni pokušaj - zločin da se jezik bosanski zauvijek izbriše i tako zauvijek nestane. Međutim, negatori bosanskog jezika i države Bosne i Hercegovine nisu uspjeli i doživjeli su historijski poraz.

Suvereno je pravo svakog naroda da svoj jezik naziva svojim historijskim imenom, koje je njemu razumljivo i blisko i koje za njega ima faktičku historijsku vjerodostojnost. Najnovije ideološki dizajnirane priče o bosanskom jeziku samo se uklapaju u taj dugovjeki nacionalistički mozaik besprizornog negiranja svih oblika bosanskohercegovačke posebnosti pod krinkom tzv. nauke. Negiranje jezika jednako je negiranju naroda i njegova ukupnog duhovnog i kulturnog naslijeđa oblikovanog na maternjem jeziku; negiranje bosanskog jezika jest negiranje prava na život državi Bosni i Hercegovini, prava na nacionalno dostojanstvo, prava na mirniju budućnost.

Za bosanskohercegovačke građane koji govore bosanskim jezikom nije prihvatljivo da bilo ko od izabranih predstavnika na bilo kojem nivou i u bilo kojoj instituciji pravi kompromis oko imena bosanskog jezika i pokušajima da ga se zamijeni nekim neustavnim terminima koji su izmišljeni u Beogradu - kaže Bećirović.