Strani mediji o rezultatima izbora u BiH: Krojenje BiH po entitetskim linijama ključ sukoba '90-ih!

(Patria) - Nacionalizam je 'neprijatelj br. 1' i trn u oku svakog savremenog, demokratski orijentiranog pojedinca, društva i države koji aspiriraju ka napretku ravnopravnih nacija da bi ostvarile prava i slobode koje im pripadaju.

Kao retrogradnog fenomena koji opstruira bilo kakav napredak, nacionalizma se bezrezervno gnušaju i zapadni mediji koji su pisali o bh. izborima. Nacionalizam i težnja podjelama po etničkim linijama kao perzistirajući problemi u BiH naglašeni su u svakom napisu o rezultatima izbora – ako su bili uzrokom rata devedesetih godina, analitičari postavljaju pitanje koliko je BiH 'zapaljiva materija' obzirom da su slične težnje i dalje evidentne u zemlji.  

Jučerašnje izdanje američkog lista Washington Post razmatra reakcije 'bosanskih hrvatskih nacionalista'  na 'odabir umjerenog', prenosi Patria. Ovaj list piše da je masa od nekoliko hiljada bosanskih Hrvata, noseći parole 'Nije moj predsjednik' i 'Pokoj ti dušo demokratijo', u četvrtak protestirala protiv izbora 'umjerenog političara' za mjesto hrvatskog člana tročlanog bh. Predsjedništva.

Washington Post navodi da se Komšić zalaže za jedinstvo države BiH nasuprot 'perzistirajućim etničkim podjelama koje još od rata sprječavaju zemlju da napreduje prema članstvu u EU i NATO Savezu'.

List također navodi da su demonstranti u Mostaru zapalili svijeće ispred lokalnog ureda dosadašnjeg hrvatskog člana Predsjedništva Dragana Čovića, koji je 'pozivao na formiranje trećeg, hrvatskog entiteta u Bosni, što bi značilo dalju podjelu po etničkim linijama'. List dalje navodi da je izbor Komšića također naišao na negativnu reakciju u susjednoj Hrvatskoj čiji premijer Andrej Plenković javno kritizira 'situaciju u kojoj članovi jednog konstitutivnog naroda biraju predstavnika drugog, hrvatskog naroda'.

Washington Post zaključuje da je 'korijen sukoba iz 90-ih godina koji je odnio 100.000 ljudskih života bio projekat nacionalista da Bosnu iskroje po etničkim linijama'.

Dan poslije izbora, BBC je izvijestio da je 'nacionalistički lider bosanskih Srba Milorad Dodik osvojio mjesto u Predsjedništvu'. U istom članku BBC podsjeća da Dodik 'ima bliske veze sa Rusijom i potiče bosanske Srbe da se otcijepe navodeći da je Bosna propala'.

BBC navodi nekoliko Dodikovih izjava kao što su one da će njegov prvi prioritet biti pozicija srpskog naroda i Republika Srpska, kao i to da vjeruje da BiH može napredovati ako se svi međusobno poštuju. U istom članku BBC podsjeća da je Dodik bio 'ključna podrška kontroverznom referendumu u cilju proglašenja Dana Republike Srpske, čime bi se obilježilo njeno osnivanje 1992. što je bio jedan od okidača krvavog rata koji je uslijedio' kao i to da je 'konstantno izazivao bh. državne institucije u korist institucija RS-a'.

Tri dana prije izbora 7. oktobra, ugledni britanski list The Guardian piše o 'zbunjujućem' broju nivoa državne strukture, kao i političkih stranaka u 'jednoj od najsiromašnijih evropskih zemalja gdje je prosječna mjesečna plaća 400 eura i gdje je ekonomska situacija glavni faktor emigracije'.

Novinar ovog uglednog lista navodi dio razgovara sa Adilom Osmanovićem, ministrom i visokim funkcionerom SDA, koji ga je nastojao uvjeriti da je vlada postigla ekonomski razvoj, kreirala 21.500 novih radnih mjesta samo u prošloj godini, te ostvarila napredak na putu za članstvo u EU.

Guardianov novinar je u razgovoru sa bh. građanima na ulicama Sarajeva stekao posve drugačiju sliku – između ostalog navodi dio razgovora sa starijim građaninom koji za sebe kaže da je jedan od prvih članova SDA od 1990. Ovaj građanin sada tvrdi da stranka ima vlastite ljude koji dobijaju poslove u državnim firmama. Ne vjeruje u budućnost jer ima mnogo siromaštva i previše korupcije, a za izbore vjeruje da su zasnovani na 'krađi glasova'.

Pored perzistirajućeg problema 'Ostalih', nepodnošljivo složene državne aparature, Guardian piše i o 'adaktiranoj' reformi političkog sistema, te reformskoj agendi koja predugo traje, a premalo donosi.

U iscrpnom članku o trenutnoj situaciji u BiH u kontekstu izbora kojim se bosansko pitanje donekle vraća u fokus svjetske pažnje, Guardian se također referira na ruski uticaj u Republici Srpskoj pri čemu je najrecentnija ilustracija pomenutog Dodikov susret sa ruskim predsjednikom Putinom samo sedam dana prije bh. izbora. I dok je Zapad zabrinut zbog mogućeg rasta ruskog uticaja na Balkanu, Guardian navodi da je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić optužio zapadne sile za 'uplitanje' u izbore u BiH.

Foreign Policy je odmah nakon izbora objavio da će 'jedan od novih bh. predsjednika možda htjeti podijeliti zemlju'. Članak je u cjelosti posvećen novom članu bh. Predsjedništva Miloradu Dodiku: 'Njegova očigledna posvećenost nezavisnosti Republike Srpske je zabrinjavajuća; nezavisnost bi najvjerovatnije označila početak kolapsa Bosne, te bi mogla dovesti BiH i širi region do najvećeg sukoba od '90-ih', piše Foreign Policy.