Delkić: Rusija je u BiH pronašla saveznike u Čoviću i HDZ-u

Piše: Haris Ljevo

Predsjednica Savjetodavnog Vijeća za Bosnu i Hercegovinu iz Washingtona Ajla Delkić u intervjuu za novinsku agenciju Patria govorila je o utjecaju Rusije na političke prilike u regionu, značaju što skorijeg priključenja BiH NATO-u, podršci koju SAD pružaju našoj zemlji I drugim temama.

NAP: U svojim nastupima često ističete opasnost od vanjskog utjecaja po BiH, prije svega onog ruskog. U BiH samo nekoliko pojedinaca govori o tome i shvata ta upozorenja ozbiljno. Je li moguće da ljudi u BiH stvarno ne shvataju ta upozorenja relevantima ili je u pitanju nešto drugo?

Rusko mješanje u dešavanja u regiji je realna i dokumentovana pojava o kojoj svakodnevno raspravljaju analitičari i državni službenici van BiH. Politički lideri manjeg entiteta BiH su se približili politici Kremlja umjesto da rade na euroatlantskim integracijama i zapadnim demokratskim vrijednostima.

Dodikovi mnogobrojni susreti sa Putinom u kombinaciji sa njegovim deligitimiranjem Bosne i Hercegovine je ogromna opasnost za stabilnost cijele regije. Lideri BiH trebaju biti oprezni što se tiče Rusije jer Rusija je pokazala spremnost da krši međunaradno pravo i upotrebljava silu kao što su uradili u Ukrajini i Gruziji. Ako je američko ministarsvo odbrane zabrinuto po ovom pitanju, građani BiH bi trebali biti još više zabrinuti jer imaju mnogo više da izgube.  

NAP: Smatrate da bi BiH morala udvostručiti ulaganja u odbranu kako bi što prije ušla u NATO. Da li je to u ovom trenutku moguće ako znamo da jedna polovina zemlje i ne podržava ulazak zemlje u NATO?

BiH mora da više ulaze u svoje odbrambene kapacitete kako bi time pokazala svoju dobru volju prema ostalim članicama NATO-a, ali uz to se i odlučnije i samostalnije baviti svojim položajem u regiji i svijetu.  Iako je BiH mala zemlja, od velike je važnosti da kroz snagu pokaže svoje zalaganje za mir. Velika većina građana BiH podržava njeno članstvo u NATO savezu, a pristupanjem će, u konačnici, svi građani imati koristi jer će ono rezultirati prilivom novih ulaganja i sigurnijim granicama. 

NAP: Odlazeći član Predsjedništva BiH Dragan Čović posebna je priča. U svim svojim javnim nastupima zagovara ulazak u NATO i EU, te se poziva na evropske vrijednosti, dok s druge strane imamo vrlo ozbiljnu priču o tome kako on zajedno s dugogodišnjim partnerom Miloradom Dodikom odrađuje posao za Rusiju i Putina. Kako objašnjavate to?

Rusija je pronašla saveznika u Čoviću i HDZ-u koji agresivno lobiraju kod SAD-a i EU da se izvrši izmjena Izbornog zakona BiH s ciljem da se zacementiraju etničke podjele srodne kompromisu „tri petine“. Riječ je o potezu koji narušava demokratske principe i osnovna ljudska prava. Ljudi u BiH moraju biti svjesni postojanja ovakvih opasnih pokušaja.

Ukoliko se građanima BiH ne sviđa način na koji političari vode ovu državu, mogu inicirati promjene i zahtjevativiše od svojih izabranih predstavnika. Zanimljivo je primjetiti da su Dodikovi najbliži politički saveznici trenutno one iste osobe koje veličaju ustaše i s ponosom pjevaju Thompsonove izuzetno kontroverzne pjesme kojima se slave zločini počinjeni nad Srbima u Drugom svjetskom ratu. 

NAP: Jedne prilike ste kazali da su SAD i BiH kroz svoju historiju uvijek bile na istoj strani. Koliko su SAD sada spremne pomoći BiH da se izvuče iz ove teške političke krize?

Sjedinjene Američke Države su već nebrojeno puta dokazale da su spremne podržati euroatlantsku integraciju BiH i objektivno su najviše pomogle BiH vojno, finansijski i ekonomski nakon agresije nad BiH. Ako hoćemo da osiguramo prosperitetnu budućnost, moramo prestati iščekivati da nas neko spasi. Imati svoju zemlju povlači odgovornost i velika žrtvovanja. U demokratiji ljudi moraju da preuzmu odgovornost i da participiraju. 

NAP: Priča oko Izbornog zakona jedna je od glavnih političkih tema u BiH već duže vrijeme. Opet se vraćamo na Čovića i HDZ, koji svakoga onog ko kaže da je građanska BiH jedini ispravan put optuže da je „bošnjački radikal“, a imamo čak i takve izjave u kojima se takve ljude etiketira „isilovcima“. Kako komentarišete takve pojave?

Dragan Čović želi zacementirati postojeće etničke podjele. To je jedan nedemokratski akt kojim se narušavaju osnovna ljudska prava. Trebalo bi biti moguće za pojedinca da glasa za osobu koju smatra najboljim kandidatom, a ne za osobu koja pripada njegovoj ili njenoj etničkoj grupi.

Ajla Delkić u društvu bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona

NAP: Uskoro će doći do promjene američkog ambasadora u BiH. Umjesto ambasadorice Cormack dolazi gospodin Nelson. Šta možemo očekivati, jer Dodik stalno upozorava da je Cormack dio odlazeće Obamine administracije, a da će stvari po njega i RS krenuti na bolje kada na funkcije dođu Trumpovi ljudi?

Američki State Department predstavlja dio administracije, a od početka mandata predsjednika Trumpa pa sve do danas su Sjedinjene američke države izražavale snažnu podršku teritorijalnom integritetu BiH, zatim podršku historijskim činjenicama poput genocida u Srebrenici. Trenutna administracija je nedavno uvela sankcije članu SNSD-a, Nikoli Špiriću, zbog korupcije.

Situacija u RS-u će se poboljšati tek onda kada njena politička elita prestane trošiti milione na skupe lobističke firme koje rade protiv interesa BiH i građana manjeg entiteta, i umjesto toga uloži taj novac u svrhe kao što su infrastruktura, zdravstvo i obrazovanje.

NAP: U septembru SAD su uvele sankcije za potpredsjednika SNSD-a Nikolu Špirića. Sankcije je potpisao državni sekretar Mike Pompeo, čovjek iz Trumpove administracije. Možemo li to posmatrati kao neki vid poruke Dodiku da se u odnosu Amerike prema BiH neće ništa promijeniti, bez obzira ko u SAD-u bio na vlasti?

Državni sekretar Pompeo je poslao snažnu poruku da su SAD protiv korupcije i da podržava teritorijalni integritet BiH te dokumentovane i pouzdano dokazane historijske činjenice poput genocida u Srebrenici.

NAP: Kriza u arapskom svijetu koja je počela Arapskim proljećem 2011. godine možda je na neki način preusmjerila pažnju SAD-a s BiH. Mnogi ističu da bi danas situacija u BiH bila mnogo bolja da se to nije desilo. Koliko ima istine u takvim tvrdnjama? 

To je netačno. Rat se je završio prije više od dvadeset godina i BiH je jedna relativno mala država u svijetu gdje trenutno nema ratnog stanja. Te iz tog razloga ne zahtijeva toliku pažnju SAD-a. To nije loša stvar jer je vrijeme  da građani BiH krenu upravljati svojom državom. SAD trenutno nemaju velikih ekonomskih intersa u BiH, zato je potrebno da privučemo što više investicija iz SAD-a jer to bi kreiralo prirodni mehanizam da SAD štiti svoje interese. 

NAP: Brojni analitičari, pa čak i bivši visoki predstavnici u BiH upozoravaju na opasnost od izbijanja neke nove vrste sukoba u regionu. Koliko su ozbiljne te prijetnje i može li zaista doći do novog rata iako još uvijek nisu pronađeni posmrtni ostaci ni svih žrtava iz prošlog rata? 

Smatram da su retorika i djelovanje političkih elita regije takve da se povećava vjerovatnoća novih sukoba. U zadnjih 150 godina, svaka generacija u BiH je preživjela jedan ili više ratova i izuzetno je uznemirujuće posmatrati ponovno naoružavanje Srbije i RS-a. Od izuzetnog je značaja da BiH osnaži svoje odbrambene kapacitete i razmisli o ponovnom uvođenju vojnog roka kako bi očuvala mir i stabilnost. 

Samo jaka odbrambena snaga garantuje mir. Švedska i Švicarska nisu iskusile rat skoro dvije stotine godina, i to ne iz razloga što su pacifističke države, već zato što imaju izuzetno jake odbrambene kapacitete.