Poresko i administrativno rasterećenje privrede prioritet naredne vlasti

SARAJEVO, (Patria) - Na okruglom stolu „Fakat važno – koalicioni prioriteti“, održanom u organizaciji Centra za politike i upravljanje, Goran Riđić iz Demokratske fronte, Srđan Mandić iz Naše stranke, Zoran Latinović iz Srpske demokratske stranke i Faruk Hadžić iz Nezavisnog bloka zaključili su kako je u narednom mandatnom periodu potrebno intenzivirati napore za reformu fiskalnih politika, te sprovođenje strukturalnih reformi koje će rezultirati značajnim unapređenjem poslovnog okruženja, u cilju razvoja privatnog sektora i povećanja efikasnosti javnih kompanija. U cilju povećanja njene efikasnosti, usaglasili su se i o potrebi da se intenzivira kapitalna potrošnja, te racionalizuje javna potrošnja uz istovremenu reformu javne uprave. Vrijeme sastavljanja koalicija je pravi trenutak da se razgovara o principima političkih stranaka i konkretnim mjerama koje žele sprovesti, poručio je izvršni direktor CPU-a Adis Muhović otvorivši okrugli sto.

Osim predstavnika stranaka koji su iznijeli svoje prioritete i konkretne mjere koje žele sprovesti ukoliko budu dio parlamentarne većine u narednom mandatu, okruglom stolu prisustvovali su i predstavnici nevladinog sektora, poslovne zajednice i međunarodnih organizacija.

Kada je porezna politika u pitanju, postoji konsenzus da je u domenu direktnog oporezivanja nužno smanjiti oporezivanje rada i parafiskalno opterećenje privrede umanjenjem stope doprinosa i ukidanjem brojnih parafiskalnih nameta. DF smatra da je potrebno dodatno poticati privredu poreznim olakšicama za izvoznike, a Naša stranka je stava da porezni teret treba prebaciti sa rada na kapital. U domeni indirektnog oporezivanja predstavnici Demokratske fronte, Naše stranke i Srpske demokratske stranke su iznijeli svoje opredjeljenje za uvođenje diferencirane stope PDV-a, dok je Nezavisni blok stava da sistem indirektnog oporezivanja funkcioniše i da ga u narednom periodu ne treba mijenjati. NB smatra da prag godišnjeg prometa za ulazak u sistem PDV-a treba podići na 100.000 KM, dok SDS podržava izmjene u načinu naplate PDV-a kako bi se kompanijama dalo više vremena za plaćanje.

Racionalizacija javne potrošnje kroz smanjenje glomaznog administrativnog aparata je također zajedničko svim političkim strankama, kao i stav da je nužno intenzivirati kapitalnu javnu potrošnju u infrastrukturne projekte. U tom kontekstu, DF je stava da je nužno mobilizirati značajna sredstva koja stoje na štednim računima građana.

Panelisti su također saglasni da je potrebno ubrzano raditi na uklanjanju barijera za privlačenje investicija, te da je u tom kontekstu potrebno primijeniti dobre primjere i uspješne prakse koje su već implementirane u ekonomski uspješnim opštinama u BiH, te zemljama regiona, a u kojima je vrijeme za otvaranje firme značajno kraće, te se mnogo brže dobijaju dozvole potrebne za izvođenje građevinskih radova. U kontekstu regulacija i kontrole, Naša stranka stavlja fokus i na kvalitetnije upravljanje i snažniju kontrolu fiskalne discipline, Nezavisni blok na unapređenje radnog zakonodavstva u cilju rješavanja statusa samozaposlenika, dok SDS posebno važnim smatra jačanje stabilnosti finansijskog sektora.

Zaključeno je da najvažnije reforme treba sprovesti u naredne dvije godine. Pozicija narednih vlada treba biti relaksiranija zbog većeg priliva sredstava u budžete, ali to ne smije biti razlog za manjak volje za provedbu reformi. Strukturalna nezaposlenost i nepovoljan poslovni ambijent ostaju izazovi koji se moraju riješiti kako bi se intenzivirao ekonomski rast i postigao stabilan priliv i održiv model potrošnje javnih sredstava. Prva godina mandata je najvažnija za sprovođenje reformi i treba početi s radom što prije.