'Tegeltija rješava slučaj Dragičević, a njegova biografija opterećena aferama'

Piše: A. Aljović

Republičko i Okružno javno Tužilaštvo Banja Luka razmatraju da predmet Dragičević upute Tužilaštvu BiH, kako bi preispitali nadležnost, rekao je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milan Tegeltija.
Nakon sastanka koji je održao s glavnim tužiocem Republičkog tužilaštva Republike Srpske Mahmutom Švrakom i glavnim tužiocem u Banja Luci Želimirom Lepirom, Tegeltija je kazao da su upoznati sa predmetom, ali da nisu ulazili u detalje.

Rekao je da će predmet predati u Tužilaštvu BiH kako bi oni preispitali postojanje nadležnosti za preuzimanje istražnog predmeta.

“Tužilaštva, kao dio pravosudnog sistema u BiH, moraju biti lišena svake vrste neprimjerenog pritiska, bilo političara ili javnosti ili nekog drugog. Samo na taj način mogu svoj posao raditi profesionalno, kako bi interesi građana u konačnici bili zadovoljeni. Mada se nekada čini da postupci traju isuviše dugo, ali su nekada složeni i teški, te treba razumjeti da tužioci ne mogu da odmah ponude rješenja na tanjiru”, izjavio je Tegeltija.

On je ocijenio neprimjernim izjave predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji je rekao da će pozvati građane da izvrše pritisak na Tužilaštvo zbog ne podizanja krivične prijave u slučaju Dragičević.

“Takve izjave ocjenjujemo apsolutno neprimjerenim i pozivamo sve aktere političkog života da, uz pravo na kritiku svakog segmenta društva, pa tako i pravosuđa, suzdrže se i izbjegavaju takve vrste ocjena koje mogu da dovedu u pitanje integritet i nezavisnost pravosudnih institucija”, rekao je Tegeltija novinarima u Banja Luci.

Premda su izjave Tegeltije novinarima korektne, društveno odgovorne, formalno-pravno koloritne, ipak ih treba promatrati u širem kontekstu. Ima li Tegeltija pravo govoriti o kredibilitetu bh. pravosuđa, i je li on uopće čovjek za te važne pozicije? Našao se u nekoj vrsti posrednika između tužilaštva i porodice ubijenog mladića, iako ni svoju biografiju nikada nije razjasnio do kraja. 

Skoro 30 godina privrednik Dževad Haznadar dokazuje da je njegova imovina u Laktašima kod Banja Luke protuzakonito oduzeta. Radi se o poslovnom objektu, prema riječima Haznadara, vrijednom najmanje tri miliona KM. 

Haznadar je svoj slučaj u medijima objašnjavao hronološki: Preduzeće H.I.G.A.T. Milorada Mihajlovića iz Austrije tužilo je 1992. godine njegovu kompaniju "Domet" za dug. Parnica je provedena u Beogradu na Arbitražnom sudu tokom rata u BiH, kada on nije imao mogućnost prisustvovati ročištima. Šest godina kasnije Osnovni sud u Banja Luci priznat će tu arbitražnu presudu, iako prethodno nije ispoštovana pravna procedura o priznanju te arbitražne presude pred bh. sudovima. H.I.G.A.T. preuzima vlasništvo nad njegovom imovinom i od tada počinje pravna borba u kojoj je direktno umiješan i Tegeltija. 

Haznadar je objasnio i detalje Tegeltijine krivice: Ustavni sud BiH naložio je da se izvršni postupak o oduzimanju njegove imovine poništi. To je potvrditi i Okružni sud u Banja Luci. Ipak, on imovinu nije vratio do danas, jer Osnovni sud u Banja Luci sve vrijeme ignoriše odluke Ustavnog suda BiH i Okružnog suda u Banja Luci, iako se radi o višim sudskim instancama od Osnovnog suda. U periodu kada Osnovni sud u Banja Luci odbija sprovesti odluku viših instanci u predmetu Haznadar, na njegovom čelu se nalazi Milan Tegeltija, sadašnji predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.

„Ponudio sam tomove neoborivih dokaza, mišljenja vještaka koji su otkrili krivotvorene dokumente i veliku prevaru s mojom imovinom... Sve to nije mi pomoglo da vratim nekretnine“, rekao je Haznadar. Godine 2013. on podnosi krivičnu prijavu protiv Milana Tegeltije, protiv sudije Osnovnog suda u Banja Luci Nebojše Pejovića i drugih. Ta krivična prijava, tvrdi Haznadar, sklonjena je i iz biografije Milana Tegeltije, kada je Tegeltija biran za predsjednika VSTV-a 2014. Odgovor o tome zbog čega se Tužilaštvo BiH ne želi baviti njegovim slučajem, Haznadar vidi u činjenici da je u proces nelegalnog oduzimanja njegove imovine direktno upleten Tegeltija i druge sudije. Osim toga, Haznadar je ponudio i dokaze da istraga treba biti proširena i na tadašnjeg glavnog disciplinskog tužioca BiH Arbena Murtezića, koji prilikom imenovanja Tegeltije na čelo VSTV-a nije rekao da je protiv Tegeltije Tužilaštvu BiH podnesena krivična prijava.