ANU BiH organizuje naučnu konferenciju o ZAVNOBiH-u: Valorizacija jedne faze državnosti BiH

SARAJEVO, (Patria) - U Sarajevu je danas održana konferencija za novinare povodom Međunarodne naučne konferencije posvećene 75. godišnjici ZAVNOBiH-a, koju organizuje Akademija nauka i umjetnosti BiH.

“Ovo je seriozno savjetovanje sa pripremljenim Zbornikom, koje će omogućiti valorizaciju jedne od nekoliko faza državnosti BiH. ANU BiH uradilo je i Bibliografiju radova o ZAVNOBiH-u i to je funamentalan doprinos. Opredijelili smo se za produbljeni pristup. Nadam se da će Akademija ovom i budućim aktivnostima ispuniti svoju misiju”, izjavio je Miloš Trifković, prdsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH.

“Naš rad bio je usmjeren na pozivanje i animiranje naučnih radnika i istraživača sa bh. Univerziteta i instituta, pa i iz inostranstva da prijave svoje naučno-istraživačke radove o temi koju smo oblikovali kao ‘Povijesna utemeljenost obnovljene državnisti BiH u 20. i 21. stoljeću’, izjavio je profesor Mirko Pejanović, predsjednik Naučnog odbora Međunarodne naučne konferencije “75. Godišnjica prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a.

Učešće je prijavilo više od 30 naučnih radnika i stvaralaca, a nakon recenzija 25 radova je po odlukama Organizacionog, Naučnog i Uređivačkog odbora uvršteno u konačni izbor i čine Zbornik radova.

“Prva skupina radova bavi se historijskim pretpostavkama i korijenima za nastajanje ideje ZAVNOBiH-a, odnosno obnavljanje državnosti BiH. Može se kazati da su to radovi koji osvjetljavaju pojedine aspekte historijskog bh. društva. Druga grupa autora bila je okrenuta ustavno-političkom razvoju državnosti BiH od utemeljenih odlika svih ZAVNOBiH-a do vremena političke pluralnosti BiH. Treća grupa autora je iz područja sociologije, politologije, pravnih i drugih društvenih nauka koja se bavi osporavanjem, vrijednostima i posljedicama ZAVNOBiH-a. Ova grupa bavi se i komperativnim poređenjem prava u dejtonskoj BiH i onoj iz vremena ZAVNOBiH-a”, dodao je Pejanović.

Sponzor konferencije je BH Telecom, a finansijski su je podržali: Predsjedništvo BiH, Vlada KS, Ministarstvo za boračka pitanja KS, općine Stari Grad, Centar, Travnik, Lukavac, Visoko, Kakan, te gradovi Sarajevo, Zenica i Mostar.