Kako izaći na kraj s toksičnim osobama

Odnosi ili relacije s drugim ljudima su osnov našeg života – koliko mogu uticati na našu svakodnevnicu, toliko mogu obilježiti, odrediti pa i (pre)usmjeriti cijeli naš život. 

Međuljudski odnosi su neizbježan i pivotalan dio našeg društvenog, poslovnog, porodičnog i ljubavnog života.
I dok nekada uživamo u komunikaciji, stignu nas trenuci kada osjećamo neodoljivu potrebu da se povučemo jer nam je potrebno vrijeme za obnavljanje energije. Često je to zato što se osjećamo iscrpljenim, bezvoljnim pa čak i poniženim nakon razgovora sa bliskim osobama.

Zašto nam se to dešava?

Autori pozitivne psihologije razvili su teoriju o 'emocionalnim vampirima', osobama koje svojim ponašanjem crpe energiju drugih i često ih nakon čak i kratkog susreta i razgovora ostave umornim, zbunjenim, poljuljanim, loše volje, pesimističnim, samokritičnim do tačke samooptuživanja i samokažnjavanja, a u najgorem slučaju sa osjećanjem da su - bezvrijedni. Potrebna im je konstantna pažnja te su u stalnom 'lovu' na žrtvu koja će ih slušati i hraniti potvrdom da su u pravu.

Na drugoj strani ovog kontinuuma su osobe koje su 'njegujuće', koje vas podržavaju, pokazuju razumijevanje za vaše mišljenje i djela, čije vam riječi i ponašanje ulijevaju samopouzdanje. Takve osobe kao da vas pune dobrom, zdravom energijom te se na kraju vremena provedenog s njima osjećate kao da su se stvari vratile u perspektivu, puni ste nade, optimizma i dobre volje... Kao da vam je vraćena radost življenja za koju ne osjećate da im bilo šta dugujete. Pored toga, osjećate se vrijednim osobom koja može sve!

Osvijestiti komunikaciju 

Posumnjajte u vašeg prijatelja/radnog kolegu/partnera/člana porodice ako u toku ili nakon svakog ili većine vaših razgovora počnete osjećati umor, tjeskobu, neraspoloženje koji se čine 'ničim izazvani'. Itekako su izazvani jer ni psihički ni fizički zamor nikada nisu bez uzroka.

Odnosi sa drugima su kao i drugi aspekti našeg života - možemo se prepustiti bujici da nas baca i nosi gdje želi, ili možemo preuzeti kormilo i upravljati najbolje što znamo i možemo.

Ako pripadate ovoj drugoj skupini, evo nekoliko savjeta za upravljanje odnosima sa toksičnim osobama:

1. Osvijestite vaše odnose. Sačinite listu osoba koje utiču na vaš život na ovaj ili onaj način, i pored svakog imena se osvrnite i upišite kako ta osoba čini da se osjećate. Imenujte emociju npr. radost, tuga, ljutnja, a potom probajte biti i deskriptivniji: 'ponižava me', 'zbunjuje me', 'pravi me ludom' ili 'usrećuje me', 'potiče me', 'ohrabruje me' i sl. - šta god vam padne na pamet. Ako osjećate potrebu, napravite još jedan korak i opišite kako ta osoba to čini, šta to kaže ili govori ili čini da se vi osjećate 'zbunjeno' ili 'poniženo', ili pak 'ohrabreno'. Dovoljni su kratki odgovori, ne morate ići u pisanje dnevnika koje je, inače, za jedne korisno, za druge nešto manje. Ova vježba će vas pripremiti za naredne susrete sa 'suprotnim stranama' i vremenom umanjiti i umiriti vaš emocionalni odgovor.

2. Obzirom da osobe s kojima imate relaciju niste u poziciji izbjegavati kao što je to slučaj sa osobama koje su puki prolaznici, unaprijed osmislite susrete – npr. odlazak u kino, pozorište, uključite treće osobe i sl. Tako ćete značajno 'suziti kanal' za protok negativne energije, a imat ćete instant temu za razgovor (film koji ste upravo gledalli), a ako je prisutna treća osoba, ona će unijeti vlastitu energiju (pozitivnu, nadamo se) i vlastite teme, a vi nećete biti jedini slušalac tj. – meta.

3. Ako vaša 'toksična relacija' drži duge iscrpljujuće monologe prilikom kojih se uhvatite da vrebate priliku da kažete nešto, uzmite u obzir da je vjerovatno ne interesujete vi sami, nego joj samo treba publika za vlastito 'ventiliranje', najčešće verbalizaciju nekog njenog problema ili stanja. U egzaltaciji vlastitog govora takav vaš sagovornik obično ne posmatra pa utoliko ne primjećuje vaše neverbalne signale, uključujući umor, frustraciju pa i očaj. Konfrontacija s vaše strane bi vjerovatno dovela do konflikta, pa je mnogo bolje 1) zatražiti riječ neutralnim tonom, a ako ne uspije 2) staviti do znanja da trebate napustiti 'druženje' radi drugih obaveza. Postoji mogućnost da osobi neće biti jasno zašto želite ići...

4. Slično prethodnom tipu, neki naši toksični sagovornici mogu pokazivati znake narcisoidnosti – oni su u centru svega i sve se vrti oko njih, oni su najznačajniji i svi im se trebaju diviti što očekuju i od vas. Dok pokazujete divljenje, oni kontroliraju situaciju i čak vam se može činiti da je susret ugodan i sve ide 'kao po loju'. Međutim, samo jedan 'ispad' s vaše strane – ako se ne složite s njima ili ne uradite kako očekuju, i postajete meta neke vrste psihološkog kažnjavanja, hladnoće, povlačenja, odbacivanja i sl. Empatija i kapacitet za ljubav narcisoidnih osoba su krajnje limitirane i visoko uslovljene što treba imati na umu ako ste u odnosu sa ovakvom osobom da ne biste kažnjavali sebe za njeno ponašanje. Ipak, ako je redovna komunikacija neminovna (npr. na radnom mjestu jer nećemo ići daleko da vam savjetujemo da se nipošto ne zaljubljujete u ovakve osobe), održite je tako što ćete im bar ponekad malo nahraniti ego bez da to predstavlja veliki kompromis za vas i vaše vrijednosti.

5. Neki toksični sagovornici često igraju i ulogu 'profesionalne žrtve'. Uvijek dolaze sa problemom o kojem su u stanju dugo i opširno govoriti. Imaju tendenciju da igraju psihološku igru 'DA, ALI' jer svaki savjet ili prijedlog koji im velikodušno date dočekaju sa spremnim odgovorom 'da, ali ne može, neće, ne treba...'. I tako unedogled. I dok razlozi za preuzetu ulogu vječne žrtve i igranje psiholoških igara obično imaju dublji psihološki uzrok (o tome ćemo pisati neki naredni put), u ovom slučaju se možete zaštiti tako što ćete prestati nuditi rješenja koja se konstantno odbijaju, uz zaključak da vam je 'žao što ne možete pomoći', ali da se 'nadate da će osoba pronaći rješenje'. Također, limitirajte vrijeme razgovora najavom odlaska u xy sati da biste spriječili 'intoksikaciju'.

Kad smo mi toksični

Činjenica je da jedni bez drugih ne možemo. I dok ćemo se često požaliti na neke druge 'energetske vampire', trebamo se zapitati da li smo možda i mi toksični drugima, što je lako moguće kada prolazimo kroz stresan period ili emocionalnu krizu. Ako vam je stalo do utiska koji ostavljate na druge, odnosno do osobe sa kojom imate relaciju, posmatrajte njenu mimiku, pogled i neverbalni jezik dok joj se obraćate – da li vas osoba sluša sa zanimanjem, da li joj dajete prostor da kaže svoje mišljenje, da li vi aktivno slušate svog sagovornika ili ga prekidate, ili pak ne slušate, razmišljajući o tome šta ćete sljedeće reći. Također obratite pažnju na kritičnost prema drugima, poriv da ogovarate, da ih kontrolirate govoreći im šta treba da rade, kako da se oblače, kako da razmišljaju i sl.

Život je zasigurno ljepši i kvalitetniji sa zdravim odnosima, a cijelih 50 posto ovisi o nama.