EP: Dvije najjače grupacije imaju 87 mandata manje

(Patria) - Prema projekcijama budućeg saziva Europskog parlamenta, stranke desnog i lijevog centra imaju manju podršku u odnosu na dosadašnji saziv, dok zeleni, liberali i stranke krajnje desnice bilježe znatan rast.

Europska pučka stranka ostaje najjača sa 170 mjesta, ali s 46 mandata manje nego dosad, a socijalisti su drugi sa 147 mjesta s 40 mandata manje nego u dosadašnjem sazivu prema anketama u 11 zemalja. 

Liberali zajedno sa zastupnicima s liste francuskog predsjednika Emmanuela Macrona trebali bi imati 103 mjesta, 34 mandata više. Europa nacija i slobode, u kojoj je Liga Mattea Salvinija, imala bi 71 mjesto, 35 mandata više, Europski konzervativci i reformisti u kojoj su dosad najbrojniji bili zastupnici iz britanske Konzervativne stranke 59 mjesta, 18 mandata manje. Dosadašnji zastupnički klub Europa slobode i izravne demokratije, u kojem su talijanski antisistemski pokret Pet zvijezda i stranka Brexit Nigela Faragea 48 mjesta, šest više nego dosad.

Ujedinjena europska ljevica - Nordijska zelena ljevica (GUE) dobila bi 46 mjesta, šest manje nego dosad.

Nacionalno okupljanje (RN), krajnje desna stranka Marine Le Pen, osvojila je najviše glasova u Francuskoj na izborima za Europski parlament, pokazuju dvije izlazne ankete. Anketa agencije Elabe objavila je rezultate i predviđa da će stranka Le Pen dobiti 24 zastupnika u Europskom parlamentu, a Macron njih 23. 

Kao i u Njemačkoj, gdje su prema anketama osvojili 22% glasova, u Francuskoj su iznenađenje izbora Zeleni, koji su prema IFOP-u osvojili 13% glasova. Slijede ih republikanci s 8%, krajnje lijeva Nepokorena Francuska s 6,3% i socijalisti s 6,5% glasova, stoji u toj anketi.

Mađarska vladajuća stranka Fidesz mogla bi osvojiti 56% glasova na izborima za Europski parlament, prenijela je mađarska državna televizija, pozivajući se na anketu agencije Nezopont sklone vladi.  Prema anketi desničarska stranka premijera Viktora Orbana je daleko ispred socijalista i lijeve Demokratske koalicije koje bi obje trebale dobiti oko 10%.

Ankete predviđaju da će nacionalistički Jobbik dobiti 9%, a liberalna stranka Momentum oko 7%, prenosi državna televizija.

Stranke vodeće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije u Njemačkoj, Unija CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) pretrpjele su prema prvim prijevremenim rezultatima na izborima za Europski parlament snažne gubitke, dok je stranka Zeleni ostvarila najbolji rezultat u historiji na nekim izborima na saveznoj razini.

Unija CDU/CSU je prema prvim prijevremenim nepotpunim rezultatima osvojila 21,7% što je gubitak od 8,3% u usporedbi s posljednjim izborima prije pet godina.

Najžešće gubitke su pretrpjeli socijaldemokrati koje je biralo 11,9% manje nego na posljednjim EU izborima što je rezultiralo rezultatom od 15,4% što je najslabija vrijednost za SPD na nekim od izbora koji se održavaju na području čitave Njemačke. Najveći priliv glasova ostvarili su Zeleni koji su sa 21,8% glasova ostvarili svoj najbolji rezultat na nekim saveznim izborima. Zelene je biralo 11,1% više birača nego prije pet godina.

Desno popularna Alternativa za Njemačku (AfD) je osvojila 10,4% glasova što je 3,3% više nego na posljednjim EU izborima, ali oko 2% manje nego na parlamentarnim izborima 2017.

Predsjednik AfD-a Alexander Gauland je za slabiji rezultat na izborima optužio kaos oko Brexita i Ibiza aferu u Austriji s tamošnjim desnim populistima.

Stranka Ljevica je prema prijevremenim nepotpunim rezultatima objavljenim nešto prije 19 sati ostvarila 5,6% a Liberali (FDP) 5,5%.

Izlaznost na ovim izborima za Europski parlament je s 59%, gotovo 12% više nego na izborima prije pet godina.

Veliki uspon krajnje desnice na sjeveru zemlje i pobjeda ljevice na jugu glavna su obilježja parlamentarnih izbora u Belgiji, koja je danas imala trostruke izbore, izbore za savezni parlament, za regije te za Europski parlament.

U Flandriji, na sjeveru zemlje, prema prvim djelomičnim rezultatima za savezni parlament, stranka krajnje desnice Vlaams Belang (Flamanski interes) osvojila je 17% glasova, postavši druga stranka iza Novog flamanskog saveza (N-VA), nacionalističke stranke, koja je do prosinca prošle godine bila najjača stranka u vladajućoj koaliciji, koja je sada osvojila 25,5% glasova. Treća stranka u Flandriji su demokršćani CD&V s 12,7% glasova.

Vlaams Belang je na zadnjim izborima 2014. imao samo 5,9% glasova, a ankete prije ovih izbora davale su mu oko 14%.

Prema izlaznim anketama iz Valonije, frankofone regije na jugu zemlje, ljevica je i dalje najjača. Zbog problema u informatičkom sustavu još nema prvih izbornih rezultata, nego su samo objavljene izlazne ankete. Prema tim anketama, prva je Socijalistička stranka (PS) s 27% glasova, slijede liberali iz Reformarskog pokreta (MR) sadašnjeg premijera Charlesa Michela s 19,5% glasova, zatim Zeleni s 13,5%, demokršćani (CDH) 12,5% te stranka krajnje ljevice Radnička stranka Belgije s 11% glasova. Ljevica je u Valoniji još od kraja prvog svjetskog rata najjača politička snaga.

U trećoj regiji glavnog grada Bruxellesa, jedinoj dvojezičnoj belgijskoj regiji, ali s golemom frankofonom većinom, PS je također najjača stranka s 20,5% glasova, slijedi MR 18%, Zeleni (Ecolo) 18%, socijalni liberali DeFI 13% i CDH 10,5%.

Euroskeptičnoj antiimigrantskoj Danskoj narodnoj stranci pala je potpora u danskim izborima za Europski parlament, pokazuju izborne ankete danske televizije.

Anketa Televizijske mreže TV'2 pokazuje da Danska narodna stranka ima 14,5%, s gotovo upola manjom potporom u usporedbi s 26,6% koju je imala 2014. To bi se pretvorilo u dva mjesta za stranku koja je 2014. osvojila četiri od 13 danskih mjesta. Prema javnoj televiziji DR, Danska narodna stranka dobila je još manje, 11,8%, što se pretvara u jedno mjesto.

Liberali, stranka desnog centra premijera Larsa Lokkea Rasmussen dobili su 20,6%, dobitak od gotovo četiri boda u usporedbi s 2014., dok su oporbeni Socijalni Demokrati dobili 23,6%, više za 4,5 boda, prema izbornoj anketi DR-a.

Prema prvim procjenama na izbore za Europski parlament izišlo je između 49% i 52% birača, što je predstavlja preokret trenda jer je izlaznost bila u stalnom padu još od prvih izravnih izbora 1979. godine.