Nova - stara Evropa: Oslabljeni centar, pad krajnje desnice, uspon Zelenih

(Patria) – U nedjelju uvečer završeno je glasanje u zemljama - članicama Evropske Unije za izbor nove postavke Evropskog parlamenta.

Ovogodišnji evropski izbori su privukli znatno više pažnje i izvan EU zbog rasta populizma i radikalne desnice u Evropi zadnjih 5 godina uslijed, između ostalog, podijeljenosti u pogledu migracija i EU politike.

Sasvim očekivano, izlaznost na izbore je skočila sa 43% 2014. godine na 51%, što zajedno sa dobrim rezultatom pro EU stranaka i grupa, govori u prilog legitimnosti EU. Najveća izlaznost zabilježena je u Belgiji (89%), a najniža u Sloveniji (28,29%).

Općenito, iako su desnica i nacionalisti postigli značajan rezultat, stranke vjerne i posvećene Evropskoj Uniji zadržale su dvije trećine mjesta u EU parlamentu.

Prvi rezultati ukazuju na pad popularnosti socijaldemokrata koji će izgubiti 41 od 751mjesta koliko broji parlament. Udarac sličnog intenziteta je primio desni centar koji će od dosadašnjih 221 zadržati 179 pozicija, iako će ostati najveća grupa. U svakom slučaju, obje grupe će izgubiti većinu te će biti prinuđeni koalirati sa Zelenima ili Liberalima.

Pravo iznenađenje za mnoge je uspjeh Zelenih koji su udvostručili broj glasova u odnosu na prošle izbore 2014. godine. Zahvaljujući 21% glasova, završili su na drugom mjestu ispred Socijaldemokrata. Najviše uspjeha ova stranka je postigla u Njemačkoj, Francuskoj i Irskoj. Cijela jedna trećina glasačkog tijela ove stranke u Njemačkoj su mladi ljudi do 30 godina starosti. Uspjeh Zelenih govori u prilog upornim kampanjama za zaštitu okoliša i protiv klimatskih promjena koje su ipak izvršile uticaj na osviještenost, naročito mlađih generacija.

Zeleni su u Njemačkoj također na drugom mjestu, odmah iza konzervativaca (CDU) Angele Merkel koji čine najveću evropsku stranku u parlamentu, pored italijanske Lige i britanske Stranke za Brexit. U Finskoj i Danskoj su osvojili po dva mjesta, i po prvi put dva mjesta u Irskoj. Također im je pripalo treće mjesto u Francuskoj, a slično se očekuje i u Holandiji i Belgiji.

U Velikoj Britaniji, Stranka za Brexit Nigela Faraga osvojila je fascinantnu podršku od 31%, iako su i pro EU Liberalni demokrati dobili značajan broj glasova, što upravo reflektira podijeljenost britanskog društva u pogledu EU.

Grčki premijer Alexis Tsipras teško je podnio poraz koji je njegovoj stranci priredila opozicija, pa je pozvao na nacionalne izbore.

Katalonski separatisti Carlos Puidgemont (u egzilu) i Oriol Junqueras (u zatvoru) također su osvojili mjesta u parlamentu, kao i anti-imigracijska stranka Vox koja po prvi put ulazi u parlament.

Predviđanja da će se nagli rast desnice u Evropi očitovati u izbornim rezultatima i posljedično evropskom parlamentu, nisu se obistinila. Iako je Nacionalistički blok kome pripada i italijanska desna Liga Mattea Salvinija osvojio 58 mjesta u parlamentu, rezultat je daleko od očekivanja.

Dijelom je to zahvaljujući strankama centra koje, iako su podnijele gubitak u nekim zemljama poput Njemačke, ukupno nisu izgubile više od 20 mjesta u parlamentu, te sada imaju 505 od 751. Čini se gubitak, ali je upravo fenomen centra prevenirao da desnica dobije više glasova – mjesta. U tom bloku su stranke poput Macronove En Marche grupe koja je osvojila drugo mjesto u Francuskoj (22.6%), odmah iza desničarke Marine Le Pen (23.6%)

Činjenica da desnica raste se ne može previdjeti, ali je prati rast 'umjerene sredine' utjelovljene u centrističkom bloku i grupama koji su za Evropsku Uniju.

Krajnji rezultat dugo pripremanih i očekivanih izbora može stati u kratki 'tweet' premijera Luksemburga, liberala Xaviera Bettela:

- Evropa pobjeđuje! Izlaznost vrlo visoka, a pro evropske stranke najjače.

Slijede mjeseci intenzivnih pregovora o tome ko će voditi evropske institucije, gdje postoji velika šansa za široke koalicije pro EU stranaka centra, piše Patria.