(Patria) - Bosna i Hercegovina nema mnogo nezavisnih, angažiranih intelektualaca, pa su i reakcije Mustafe Cerića bespotrebne.
Smatra to profesor Kemal Kozarić, komentarišući istupe Mustafe Cerića, bivšeg reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH, nakon što je kritikovao akademika Esada Durakovića u autorskom tekstu „Ako si nacionalno neosviješten, nemoj drugim nacionalnu svijest zamračivati“.
Profesor Kozarić smatra da je krajnje nekorektno kritikovati Durakovića i dovoditi u pitanje njegov državotvorni odnos prema Bosni i Hercegovini i borbu za jednakopravnost svih njenih naroda i građana.
Napominje da je Duraković jedan od rijetkih profesora koji u kontinuitetu ukazuje na društvene anomalije u BiH, među njima i na devastaciju sarajevskog Univerziteta, poput procesa koji stavlja Univerzitet pod političku kontrolu, kada se mnogi intelektualci povlaće.
„Po uzoru na profesora Durakovića, akademska zajenica mora biti glasnija, uključujući i mene“, rekao je Kozarić.
Profesor Kozarić, ekonomski eksper i bivši guverner Centralne banke BiH ocjenjuje da se Bosna i Hercegovina nalazi u teškoj poziciji, i da se bosanskohercegovačko društvo često i nepravedno odriče onih koji su ga godinama gradili kao modernu i multietničku zajednicu, napominjući da se na margine ne pokušava odbaciti samo akademik Durakovića, već i drugih zaslužni građani i stubovi multikulturalnog bosanskohercegovačkog društva, poput Dragana Vikića ili Jovana Divjaka.
„U Bosni i Hercegovini se dešava to da se neke desne grupe uvezuju i jačaju, dok su građanske, pluralne i evropske snage BiH u krizi“, ocjenjuje profesor Kozarić.
Akademik Duraković ranije je ocijenio da „Inicijativa o uspostavi javnih ustanova za bosanski jezik i bošnjačku književnost“ nije ispravna i da od nje treba odustati, nakon čega je reagirao Cerić poprilično uvredljivim tekstom.
„Smatram da ova inicijativa nije ispravna sa stanovišta državotvornosti“, ocijenio je Duraković. Podsjetio je da u samom tekstu Inicijative stoji kako su drugi narodi u BiH (Srbi i Hrvati) već osnovali takve institucije za svoje maternje jezike, što, prema Durakoviću, to znači da Bošnjaci prihvaćaju logiku i strategiju 'etniciranja' ključnih institucija u BiH, a to je, smatra, strategija koja vodi ka fragmentaciji BiH po nacionalnim kriterijima.
Profesor Kozarić ocjenjuje da Bosna i Hercegovina ne može pobjeći od građanskog profila, u kojem će biti mjesta i za nacionalni profil.
„Zbog toga Duraković zaslužuje podršku, ali ne i kritiku,“ rekao je Kozarić.
„Vjerujem u građansku Bosnu i Hercegovinu, jer ona nije tijesna ni za Bošnjake ni za Srbe ni za Hrvate ni za Jevreje ni za sve ostale, i takva Bosna i Hercegovina će pobijediti“, zaključio je profesor Kemal Kozarić.