Teško da izbor Šuice i Tročanjija u Evropsku komisiju BiH može donijeti išta dobro

Piše: Armin Aljović

Izbor Mađara Laska Tročanjija za novog komesara za proširenje Evropske unije, kao i hrvatske europarlamentarke Dubravke Šuice za jednu od osam potpredsjednica Evropske komisije, koja će biti zadužena za pitanje demografije i demokratije, analitičari ocjenjuju kao izbor svega onoga protiv čega Evropa govori već godinama.
Primjerice, Tročanji, bivši mađarski sudija, univerzitetski profesor i diplomata, blizak konzervativnom mađarskom premijeru Viktoru Orbánu snažno je zagovarao postavljanje žičane ograde na granicu sa Srbijom zbog talasa migranata koji su tu rutu koristili za ulazak u Evropsku uniju, dok je Šuica na primjeru Bosne i Hercegovine poticala dodatne etničke podjele u zemlji.

Mađari ne žele Tročanjija

Jedan od izvora iz mađarske Vlade, koji je govorio za Novinsku agenciju Patria pod uslovom anonimnosti, odnos Tročanjija i premijera Orbana objasnio je kao veoma blizak - iako ne znači da tako mora i ostati ukoliko Evropski parlament zaista i potvrdi njegovo imenovanje - dok posao koji je Tročanji napravio u mađarskom pravosuđu posljednjih godina za ovog sagovornika i nije za pohvaliti.

“On je odan Orbanov saradnik. Mislim da ne bi radio potpuno autonomno u Briselu”, kaže ovaj izvor, ograđujući se da je zaista teško potvrditi sa sigurnošću da bi Tročanji i dalje zadržao takav kurs ukoliko bude potvrđen na čulu EK, naročito ako se zna da su svi dosadašnji povjerenici koji su iz Budimpešte otišli u Brisel raskinuli lance koje im je nametala mađarska politika.

„Iskreno, mislim da mu ja sada važna samo moć. Bio je uspješan odvjetnik, ali je onda ušao u politiku i napravio mnogo protiv vladavine zakona u Mađarskoj“, kaže ovaj izvor, dodajući da mnogi u Mađarskoj računaju da on neće biti odobren za povjerenika.

Na pitanje da li bi Tročanjijev izbor za Komosera za proširenje bio od koristi za BiH ili obrnuto, kaže da Orban želi BiH u EU, ‘ali prvo želi Srbiju.’ 

“Iako, zaista ne mislim da će se proširenje EU desiti u bliskoj budućnosti”.

Kontinuitet politike HDZ-a

Hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica također kaže da je veliki zagovornik ulaska BiH u Evropsku uniju, kao i očuvanje Bosne i Hercegovine kao međunarodno priznate zemlje u njenim AVNOJ-evskim granicama,  ali neke stvari koje je radila u Briselu proteklih godina poticale su daljnju unutrašnju etničku podjelu u BiH, koja je devedesetih godina dovela do rata.

Nakon prošlogodišnjih Parlamentarnih izbora u BiH iz kabineta zastupnice Dubravke Šuica upućeno je pismo čelnicima EU, u kojem se napominje da je hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH Željko Komšić izabran velikom većinom glasova Bošnjaka dok je velika većina Hrvata glasala za drugog kandidata.

Šuica, kao i drugi zastupnici Hrvatske u EP tražili su novi unutrašnji preustroj BiH, koji bi podrazumijevao treću izbornu jedinicu, uglavnom rezervisanu za Hrvate u BiH, dok su zagovarali i takozvano legitimno predstavljanje naroda u tročlanom Predsjedništvu BiH, što su analitičari ocijenili kao zakonsku garanciju da u Predsjedništvo BiH može biti izabran samo kandidat HDZ-a BiH, političke partije koja je pod rukovodstvom Dragana Čovića skrenula poprilično udesno.

Tadašnji švedski zastupnik u Evropskom parlamentu Jasenko Selimović komentarisao je ponašanje Šuice na način da Evropa građane u BiH moli da se odmaknu od nacionalizma, a onda im se spočitava kada se to i desi.

“Smeta im što je izabran kandidat, kažu, izabran je ne samo od Hrvata nego i od nekih drugi. Recimo da je tako. Pa zar nije to ono što smo molili ljude 27 godina da se ponašaju. Ne kao etniciteti, ne kao nacionalisti, nego kao građani. I kad se jednom tako ponašaju, onda je kao problem. Šta je drugo problem? Pa nije dovoljan Hrvat. Jest on Hrvat, on nije nacionalista. To je ono što im smeta, što čovjek nije nacionalista. Ja nigdje u Dejtonskom sporazumu ne vidim da je mjesto predsjednika rezervirano za nacionaliste. I treće, kada podržavaš nacionaliste, onda dobiješ nacionaliste, a onda ćeš se poslije žaliti što su svi nacionalisti u Bosni i Hercegovini. Predsjednik Komšić mora da bude podržan od europske zajednice, i on je uvijek dobrodošao ovdje”, rekao je Selimović.

U kontekstu Bosne i Hercegovine, izbor Tročanjija i Šuice mogao bi značiti podršku snagama koje potiču etničku podjelu zemlje, što će zahtjevati dodatne napore i angažman za političke partije koje Bosnu i Hercegovinu žele uvesti u EU i NATO i izgraditi je kao zemlju jednakih prava za sve njene građane.