Trgovska gora: I hrvatska sela ostaju bez pitke vode, ali...

SARAJEVO, (Patria) - Već dugi niz godina Trgovska gora, odnosno mikrolokacija Čerkezovac se spominje kao moguća lokacija odlaganja otpada iz Nuklearne elektrane Krško, a tek u proteklih nekoliko godina bh. vlasti su počele poduzimati odrđene korake kako bi spriječile tendencije hrvatskih vlasti da od 2023. godine počnu odlagati nuklearni otpad na samoj granici sa BiH s obzirom da se radi o krajnje nepovoljnoj lokaciji sa “geološkog i populacijskog i aspekta zaštite prirode i pejzaža”.

Ova lokacija je prema procjenama ekoloških stručnjaka nepovoljna kako za građane BiH, tako i za građane Hrvatske nastanjene u općini Dvor. Potencijalno odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, osim što bi ugrozilo oko 230 hiljada stanovnika, dovelo bi do zagađenja rijeke Une s obzirom da bi se nalazilo na udaljenosti od samo 800 metara od Une i 1 kilometar od vodozahvata Bosanski Novi iz kojeg vodu pije više od 15 hiljada građana, a štetu bi osjetili i poljoprivrednici.

U mjestima u podnožju Trgovske gore dosta je napuštenih i srušenih kuća, a stanovnika je iz dana u dan sve manje. Selo Javornik - izvor pitke vode koji koriste stanovnici okolnih mjesta samo je 500-tinjak metara od kasarne Čerkezovac i mještani se boje da će biti zagađen.

To je jasno vidljivo i u primjedbama na Stratešku studiju za Nacionalni program Strategije zbrinjavanja radioaktivnog i nuklearnog otpada. Analizu je radio tim stručne/akademske javnosti u BiH i to više od 20 stručnjaka. Novinska agencija Patria imala je uvid u analizu, a posebno su interesantani dijelovi u kojima stoji da su geološki i hidrološki uvjeti nepovoljni za izgradnju odlagališta RAO. 

„Područje Trgovske gore i mikro-lokacije Čerkezovac pripada grupiranom vodnom tijelu podzemne vode Una (Donji tok Une). Za ovo vodno tijelo količinsko stanje je ocijenjeno kao dobro, a hemijsko stanje vjerojatno dobro, na temelju razmjerno malog opterećenja i vrlo niske ranjivosti vodonosnika. Za tijelo podzemne vode Una, hemijsko stanje u 2013. godini ocijenjeno je kao dobro. Južni dio lokacije odvodnjava se također lokalnim potočnim dolinama, istočno i zapadno od glavnog grebena, u Crni potok koji je lijevi pritok rijeke Une“, navodi se u analizi.

U Studiji se ističe da su predmetni teren Trgovske gore, građeni od sedimenata paleozojske, odnosno carbon – devonske starosti. Izgrađeni su od litoloških članova škriljaca, pješčara, siltita, konglomerata podređeno, zatim krečnjaka i dolomita. Potpuno je nejasno koji su članovi direktno u građi mikrolokaliteta? 

Također, navode se određene hidrogeološke funkcije u pogledu vodo(ne)propusnosti. Potpuno je nejasno kolika je dezintegracija karbonatnih sedimenata krečnjka i dolomita i kako to utiče kroz teksturni i strukturni odnos na kavernozno-pukotinsku poroznost, koji autori teksta navode.  

„Poseban osvrt treba dati na položaj horstne teksture same lokacije Trgovske gore. Važan odnos i pložaj je aluvijalni materijal rijeke Save, zatim superpozicijski pravac ulijevanja rijeke Une, zbog parametara o intergranularnom vodonosniku-akviferu oko zone Dvora, odnosno Matijevića. Kapacitet vodoopskrbih objekata je cca Q= 8,0 l/s i kako se intergranularnom-međuzrnskom poroznošću može kontaminirati isti nekoherentni materijal sliva rijeke Une. 

"Posebno je nužno imati u vidu da je čitav pozicijski dio aluviona i Urbanog dijela Dvora i Matijevića vrlo opasan po pitanju plavljenja u maksimalnom hidrološkom piku“, naveli su bh. stručnjaci.
Litološki članovi šljunka i pijeska, koji grade fluvijalne tvorevine su vrlo nepovoljni i nestabilni po pitanju sprečavanja transporta kontaminanata sa kvalitativnog i kvantitativnog nivoa. Evidentno je da su u području Čerkezovac locirani kvalitetni podzemni akviferi i površinski tokovi vode koji mogu biti ugroženi skladištenjem radioaktivnog otpada. Skreće se pažnja i na činjenice da je lokalitet neposredno uz površinske tokove vode, što znači da je povećan rizika od plavljenja. 

„Hidrogeološka cjelina kvartarne naslage rijeke Une nizvodno od Matijevića sa crpilištem za potrebe Dvora sa kapacitetom od 7,7 l/s. Ističe se da je ovo „vrlo značajan izvor podzemne vode“ koji se „u kratkom vremenu može onesposobiti za vodoopskrbu“, navodi se. 

Sa prosječnim oborinama od 870 mm i maksimalnom količinom od 1086,9 mm, maksimalnom visinom snijega od 78 cm i sa 86,4% dana sa izraženim vjetrom može se konstatovati da se lokalitet Čerkezovac nalazi u području iz koga su mogući intenzivni pravci distribucije kontaminata.