A. Čorbo-Zećo
U petak 15. maja zasjeda Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH koje je prethodno birao predsjednik Evropskog suda za lјudska prava, čiji su predlagači poslanici Nebojša Radmanović, Snježana Novaković-Bursać, Nenad Stevandić, Nenad Nešić, Jakov Galić, Obren Petrović, Dragan Bogdanić, Sanja Vulić, Ljubica Milјanović, Borjana Krišto, Nikola Lovrinović, Mijo Matanović, Predrag Kožul i Darijana Filipović.
Dakle zajednički nastup SNSD-a i HDZ-a BiH, na putu da strane sudije maknu iz Ustavnog suda BiH.
Prijedlogom zakona se propisuje da sudije Ustavnog suda BiH mogu biti samo državljani Bosne i Hercegovine sa pravom glasa te pravnici visokog moralnog ugleda. Nadalje, propisuje se da izbor domaćih sudija vrši Predsjedništvo BiH na način da imenuje ukupno troje, dva iz Federacije BiH i jednog iz Republike Srpske. Imenovanja potvrđuje Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine natpolovičnom većinom u svakom klubu konstitutivnih naroda te izabrane sudije moraju biti iz različitih naroda.
Također, propisuje se da donošenjem ovog zakona prestaje mandat trojici stranih sudija.
Iz Delegacije za evropske integracije istakli su da predlagač kao predmet ovog zakona, između ostalog, propisuje proceduru biranja domaćih sudija Ustavnog suda BiH prethodno biranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava.
„S obzirom da trenutna procedura biranja domaćih sudija Ustavnog suda BiH, propisana Ustavom Bosne i Hercegovine i Pravilima Ustavnog suda BiH, ne predviđa njihovo prethodno biranje od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, nejasno je da li predlagač ovim prijedlogom nastoji da uvede potpuno novu proceduru biranja domaćih sudija. Zatim, uočeno je da predložena procedura izbora domaćih sudija na način da ih bira Predsjedništvo BiH a potvrđuje Dom naroda PSBiH, s tim da ih mora biti ukupno tri (dva sa teritorije FBiH i jedan iz RS) te da moraju biti iz različitih naroda, bitno odstupa od načina kako je to predviđeno Ustavom BiH i Pravilima Ustavnog suda BiH“, naveli su iz Delegacije.
Evidentno je da ovaj prijedlog neće proći, makar u ovoj fazi, ali mnogo opasnija je, kako Patria saznaje iz dobro obaviještenih izvora, igra koju lobisti SNSD-a i HDZ-a vrše u Briselu. Uspjeli su, kako saznajemo, svojim zajedničkim lobiranjima, jer je evidentno da ove dvije strane zajedno nastupaju, dostići cilj. Navodno bi se strane sudije u Ustavnom sudu BIH trebale zadržati do 2022. godine.
U ovom smjeru se očekuje i rasprava, ali informacije Patrije kazuju da su oni dobili čvrste garancije.
Angažman međunarodnih sudija u Ustavnom sudu BiH propisan je Ustavom Bosne i Hercegovine koji predviđa da tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine, četiri člana Ustavnog suda Bosne i Hercegovine bira Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), a dva člana Narodna skupština Republike Srpske.
Apsolutno je jasna namjera, postavljenje međunarodnih sudija proizilazi iz nastojanja aktera međunarodne zajednice da u tu instituciju unesu veću dozu neutralnosti i objektivnosti, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovo troje stranih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine su definitivno napravili otklon spram političkih subjekata u BiH.
Oni predstavljaju jedan faktor stabilnosti unutar Ustavnog suda BiH, a to nikako ne odgovara HDZ-u i SNSD-u.
Zato lobisti ne miruju ni u Briselu.