OBRADA ZEMLJE Bosanska Krajina proizvodi za izvoz

Više od 560 farmera iz sjeverozapadne Bosne proizvede preko 1,5 miliona tona voća i povrća za izvoz u Mađarsku, Njemačku, Francusku i Tursku. 

“Kada je počela pandemija, strahovao sam da će to možda ugroziti naš izvoz ukoliko bi granice bile zatvorene i ako ne bismo mogli isporučiti proizvode na ino tržište,” kaže Nermin Bašić, koji vodi Bašo d.o.o.. Njegovo preduzeće vrši oktup voća i povrća i sarađuje sa više od 560 poljoprivrednika iz Velike Kladuše i šire Bosanske Krajine, nadomak granice sa Hrvatskom.

Preuzimanje rizika i nastavak rada

“Obratio sam se višim instancama vlasti i tražio sam od njih savjet vezano za situaciju sa izvozom, aIi nisam dobio nikakav odgovor. Onda sam odlučio da nastavim raditi kao je i bilo planirano, i da preuzmem sav rizik,” pojašnjava Nermin.

Sa jedne strane on ima ugovore sa farmerima koji se bave uzgojem kornišona, malina i jagoda, te sakupljanjem šumskog voća i gljiva. Sa druge strane stoje njegovi ugovori sa kupcima is Mađarske, Njemačke, Francuske i Turske, kojima izvozi. 

"Mi sada proizvodimo 700 tona kornišona, oko 620 tona malina, i dvije to tri stotine tona šumskog voća i gljiva. Od ovih ukupnih količina ja proizvodim nekih 10 odsto, dok ostatak proizvode poljoprivrednici sa kojima radimo", kaže Nermin i dodaje da Bašo d.o.o. sada ima devet stalnouposlenih i oko 40 sezonskih radnika.

Ono što je njemu sada najbitnije je da su ugovori o izvozu potpisani, i da prekogranični promet postaje brži i jeftiniji nakon perioda obilježenog dugim redovima na granicama i povećanim cijenama za prevoz robe.

Veće interesovanje za poljoprivredu

Švedska Vlada i USAID su prvi put podržali Bašo d.o.o. još 2011. godine pri instaliranju hladnjače za duboko zamrzavanje.

"Mi, prije izvoza, zamrzavamo 90 odsto naših proizvoda, a izvozimo oko 95 odsto proizvoda, što iznosi više od jednog i pol miliona tona voća i povrća godišnje,“ navodi Nermin.

Ne tako davno, Sweden/USAID FARMA II projekt podržao ih je u nabavci traktora i prateće opreme koja uz upotrebu agril folije doprinosi povećanju prinosa kornišona.

"Sada imamo veće prinose kornišona koji dolaze sa manjih parcela. Znam da to zvuči čudno, ali mi sada stvarno proizvodimo više kornišona koristeći manje površine zemljišta.

Bez obzira na to, broj ljudi koji se sada bave uzgojem voća i povrća je u porastu i od izbijanja pandemije  obrađuje se više zemlje.

Rakao bih da u poređenju sa 2019., ljudi sada obrađuju 20 odsto više zemljišta. Broj ljudi aktivnih u poljoprivredi se povećao zahvaljujući opštinskim i poticijama Vlade FBiH. Sama Opština Velika Kladuša je obezbijedila sadni materijal vrijedan 280.000 KM. Sa druge strane, srednjovječni ljudi koji su imali nestabilne poslove u EU su se vratili u BiH i sada rade u poljoprivredi,” zaključuje Nermin.

Za nadati se da će uz stalan izvoz voća i povrća oni ipak ostati u BiH i nakon završetka pandemije.