SARAJEVO, (Patria) – Djevojčica Nadin Smajlović kojoj je direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović zabranila liječenje u toj medicinskoj ustanovi o čemu se vodi i predmet u Tužilaštvu KS, danas u pratnji majke Amine putuje u Tursku na liječenje.
Amina Smajlović kazala je za Patriju da u Tursku putuju na osnovu odobrenja koje je dao direktor UKC Tuzla Vahid Jusufović s obzirom da klinički centri u BiH ne mogu liječiti djevojčicu.
"Nadin će u Turskoj primiti terapiju i uraditi biopsiju", kazala je majka djevojčice.
Podsjećamo, u novembru 2019. godine roditelji djevojčice tražili su od šefa Pedijatrijske klinike Ede Hasanbegovića dozvolu za liječenje van BiH što je on odbio potpisati. Otac djevojčice je u revoltu izvadio gasni pištolj i njime prijetio doktoru. Nakon toga su na KCUS-u organizirani protesti koje je predvodila direktorica Sebija Izetbegović na kojima je javno rekla da „dijete takvih roditelja“ neće niko da liječi. Dalje je navela da "oni mogu liječiti djevojčicu ali da nemaju terapiju za čiju je nabavku odgovoran Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja".
Porodica djevojčice uputila je krivičnu prijavu protiv KCUS-a i deset ljekara koji su stavili potpis da neće liječiti djevojčicu. Iako je KCUS u otpusnom pismu naveo da je benefit za djevojčicu da nastavi liječenje izvan BiH nikada nisu pokrenuli tu proceduru kod Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.
KCUS se oglasio i saopćenjem za javnost u kojem je naveo sve dijagnoze djevojčice što je kršenje i dječijih i ljudskih prava.
O cijelom postupku KCUS-a upoznat je i Ured Ombudsmena za ljudska prava koji su u objašnjenju naveli da je došlo do „procesnih propusta koji ugrožavaju prava pacijenta“.
„Ombusmeni BiH smatraju da nije osiguran u potpunosti princip dostupnosti zdravstvene zaštite jer nije osigurana dostupnost informacijama o mogućnosti liječenja. Također, s obzirom na činjenicu da je riječ o djetetu kao posebno ranjivoj kategoriji osoba, upitno je da li je zdravstvena ustanova postupala na način da je poštovan princip prihvatljivosti koji između ostalog zahtijeva od zdravstvenih ustanova da vode računa o dobnoj skupini poštujući medicinsku etiku što uključuje i povjerljivost i informiranost.“
Ombudsmeni navode da je nejasno zašto je stav UKC bio da nisu ispunjeni uslovi utvrđeni Pravilnikom o uvjetima i postupku upućivanja osiguranih lica na liječenje u inostranstvo kada je već konzilij preporučio liječenje van BiH.
Kada je riječ o javnom objavljivanju podataka o malodobnoj Nadin Smajlović koje je KCUS dao u javnost, institucija ombudsmena smatra da je KCUS trebao postupati s posebnom pažnjom s obzirom da je riječ o osjetljivim podacima maloljetnika.
Ombudsmeni su dali preporuku da Federalno ministarstvo izvrši dopunu Pravilnika na način da se dodatno precizira postupak u okolnostima kada zdravstvena ustanova ne podnese prijedlog za upućivanje na liječenje u inostranstvo vodeći računa o obavezi da pacijentu u skladu sa zakonodavstvom u BiH i međunarodnim standardima mora biti osigurano pravo na efikasan pravni lijek.
Kada je riječ o KCUS-u preporuka je da KCUS i u ovom i u budućim slučajevima pokloni dodatnu pažnju zaštiti prava pacijenata i podataka u vezi sa liječenjem, a posebno djece.