Članak

ŠTA SE MIJENJA Zastupnici 23. jula o DF-ovom setu prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH

Prijedlog se bazira na provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i presuda domaćih sudova.

(Patria) - Na sjednici Predsatvničkog doma PSBiH 23. jula naći će se i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bоsne i Hercegovine, čiji su predlagači poslanici DF-a Dženan Đonlagić, Zlatan Begić, Vlatko Glavaš i Enver Bijedić. Najavljenom prijedlogu žestoko su se suprotstavili iz HDZ-a BiH. 

Klub poslanika Demokratske fronte (DF) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine uputio je u parlamentarnu proceduru prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, uz prijedlog pratećih amandmana na Ustav BiH. Kako su ranije obrazložili ovim rješenjima otklanjaju sistemsku diskriminaciju u Ustavu BiH i Izbornom zakonu BiH. Bazirana su, prvenstveno, na evropskim standardima i na civilizacijskim vrijednostima.

Prijedlog se bazira na provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i presuda domaćih sudova.

"Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona je sistematizirao i obuhvatio sve ono što smo čuli u prethodnom periodu da su bile anomalije u postojećem Izbornom zakonu i ono što se predlagalo da se unaprijedi u Izbornom zakonu BiH", kazao je Đonlagić.

Napomenuo je da je u izmjenama i dopunama Izbornog zakona obuhvaćeno sve ono što se u prethodnom periodu pojavilo kao nedostatak u izbornom zakonodavstvu i u izbornom procesu u BiH.

Po njegovim riječima, ovaj prijedlog izmjena je obuhvatio uvođenje moderne tehnologije u izborni proces, da se preduprijede bilo kakve malverzacije oko glasačkih listića. Predviđena je zabrana kandidovanja za presuđene ratne zločince, zatim održavanje izbora u Gradu Mostaru nakon više od 10 godina, depolitizacija izborne administracije…

Izrazio je nadu da će u narednom periodu biti otvorena javna rasprava o ovim prijedlozima i da će u redovnoj parlamentarnoj proceduri biti riješeno „višedecenijsko pitanje koje opterećuje i političku scenu BiH i njen evropski put“.

Članovi Predsjedništva BiH birali bi se na način da se sa teritorije RS-a bira jedan predstavnik bez etničke odrednice, a sa teritorije Federacije BiH dva predstavnika također bez etničke odrednice, s tim da ne mogu biti izabrana dvojica iz istog konstitutivnog naroda, odnosno iz reda ostalih, onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda.

Savjetnik u Kabinetu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, Zoran Mikulić, pojasnio je neka od predloženih rješenja.

Kada je riječ o izborima za Grad Mostar, podsjetio je da je Mostar imao šest izbornih jedinica plus centralna zona i birali su se vijećnici sa dvije liste. Jedna je bila gradska lista, sa koje su mogli glasati svi građani iz svih izbornih jedinica i posebno je svaka izborna jedinica imala svoju listu.

Mikulić je kazao da bi, u skladu sa predloženim rješenjima, birači iz centralne zoni glasali po pripadnosti mjesnim zajednicama, jer centralna zona obuhvata teritorije dvije, tri mjesne zajednice.

" A iz postojećih biračkih jedinica će se birati čistom, jednostavnom matematičkom preračunatom formulom koliko bi u odnosu na broj birača, odnosno stanovnika te biračke jedinice pripadalo vijećnika. Matematika se složila ‘u zarezu’. Čak su se pojedine stranke kod pregovora u Mostaru, one koje su ključne za razgovore u Mostaru, složile s tom matematikom, nemaju na to nikakvih primjedbi", naveo je Mikulić prilikom prezentacije izmjena zakona.

Kada je riječ o Domu naroda, Mikulić kaže da su morali poštovati stavove Evropske komisije i mišljenje Venecijanske komisije i dosada uočene nepravilnosti, a pogotovo stavove Ustavnog suda BiH kao i Evropskog suda za ljudska prava.

Dom naroda PSBiH bi se, prema prijedlogu Kluba poslanika DF-a, proširio s 15 na 21 člana, s tim što bi iz Federacije BiH bilo delegirano pet delegata Hrvata, pet delegata Bošnjaka, dva delegata iz reda ostalih i jedan delegat Srbin.

Iz RS-a bi se delegiralo pet Srba, jedan Hrvat, jedan Bošnjak i jedan iz reda ostalih.

#BiH