Varhelyi razgovarao i sa Džaferovićem i Dodikom: Potpisati sporazum sa Frontexom

SARAJEVO, (Patria) - Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović razgovarao je sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Várhelyijem. Sagovornici su tokom telefonskog razgovora razmijenili informacije o situaciji prouzrokovanoj pandemijom korona virusa.

Džaferović je informirao Várhelyija o aktuelnoj situaciji u našoj zemlji i zahvalio Evropskoj uniji za pomoć koja je pružena građanima BiH. Razgovorano je i o modalitetima za nastavak pomoći našoj zemlji, posebno u nabavci medicinske opreme i terapijskih lijekova kroz sistem javnih nabavki EU.

Razgovarano je i o programu ekonomskog oporavka EU, koji podrazumijeva i pomoć ekonomiji Bosne i Hercegovine, naročito u oblastima infrastrukture i energetskog sektora.

Jedna od tema bila je i migrantska kriza i način njenog rješavanja. Džaferović je podsjetio da su krizom pogođeni samo pojedini dijelovi Bosne i Hercegovine, u kojima Bošnjaci čine većinu. Zatražio je podršku Evropske unije u jačanju kapaciteta za zaštitu granice BiH, kako bi se smanjio priliv migranata, kao i da EU učini dodatne napore na svojim vanjskim granicama u odvraćanju od migracija.

Značajan dio razgovora posvećen je ubraznom provođenju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, kako bi naša zemlja što prije dobila kandidatski status.

Džaferović je informirao evropskog komesara o napretku, naročito kada je u pitanju dogovor o Mostaru, te o drugim aktivnostima koje se poduzimaju na ispunjavanju uvjeta Evropske komisije. Komesar Várhelyi pohvalio je napredak koji je postignut, te pružio punu podršku ubrzanom procesu ispunjavanja uvjeta.

Varhelyi je danas razgovarao i sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom kao i sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom. 

Varhelyi je u svojoj objavi na Twitteru o razgovoru sa Dodikom naveo da je potcrtana važnost sklapanja ugovora sa Frontexom. A upravo tome se protivi Dodik iako bi to u velikoj mjeri suzbilo migrantsku krizu koja predstavlja najprije sigurnosni pa tek onda humanitarni problem.