Institucije vlasti na svim nivoima trebaju više uključiti ANU BiH u rješavanje aktuelnih problema

SARAJEVO, (Patria) - Premijer Kantona Sarajevo Mario Nenadić i ministar za obrazovanje, nauku i mlade KS Anis Krivić primili su jučer predstavnike Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, koje je predvodio predsjednik Miloš Trifković.

Tom prilikom razgovarali su o radu ANU BiH, aktuelnim projektima, kao i o problemima sa kojima se suočava ova akademska organizacija.

U radnom sastavu ANU BiH je 46 akademika koji su izabrani među najistaknutijim stvarateljima u oblasti znanosti i umjetnosti, a oko 30 njih trenutno aktivno djeluje. Po riječima Trifkovića, i pored otežane finansijske situacije u kojoj Akademija funkcionira, obaveze se redovno ispunjavaju, te se u ovoj godini realizira 18 projekata u različitim segmentima nauke. Akademija je jedan od najvećih proizvođača naučne i umjetničke literature, a akademici se trude odgovoriti i na aktuelne probleme u društvu kroz istraživanja, kao što su emigracije iz BiH u EU, uključujući i prikaz stanja u Kantonu Sarajevo, harmonizacija sistema nauke u BiH...

Premijer Nenadić je istakao da je ANU BiH institucija od najvišeg državnog značaja koja može dati neizmjeran doprinos nauci i društvu, zbog čega je Vlada zainteresirana za pružanje podrške njenom radu, razvijanju projekata, ali i pribavljanju stručnih mišljenja od Akademije kao značajnog savjetodavnog tijela.

“Cilj nam je unaprijediti položaj Akademije nauka i umjetnosti u društvu, poboljšati njen standard i uslove rada. Smatram da institucije vlasti na svim nivoima trebaju više uključiti Akademiju u rješavanje aktuelnih problema”, naglasio je premijer Nenadić, ovom prilikom.

Ministar Krivić je istakao da će se sa rukovodstvom Akademije tražiti najbolji modeli buduće saradnje, kao i podrške ovoj instituciji i njenom naučnoistraživačkom radu, putem Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade KS.

Razgovarano i o brojnim drugim temama u kontekstu aktuelnih društvenih zbivanja, a jedna od njih je i potreba izrade strategije razvoja nauke i tehnologije, odnosno njenog revidiranja, što će situacija izazvana globalnom pandemijom koronavirusa sigurno zahtijevati.
 

Premijer Kantona Sarajevo Mario Nenadić i ministar za obrazovanje, nauku i mlade KS Anis Krivić primili su jučer predstavnike Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, koje je predvodio predsjednik Miloš Trifković.

Tom prilikom razgovarali su o radu ANU BiH, aktuelnim projektima, kao i o problemima sa kojima se suočava ova akademska organizacija.

U radnom sastavu ANU BiH je 46 akademika koji su izabrani među najistaknutijim stvarateljima u oblasti znanosti i umjetnosti, a oko 30 njih trenutno aktivno djeluje. Po riječima Trifkovića, i pored otežane finansijske situacije u kojoj Akademija funkcionira, obaveze se redovno ispunjavaju, te se u ovoj godini realizira 18 projekata u različitim segmentima nauke. Akademija je jedan od najvećih proizvođača naučne i umjetničke literature, a akademici se trude odgovoriti i na aktuelne probleme u društvu kroz istraživanja, kao što su emigracije iz BiH u EU, uključujući i prikaz stanja u Kantonu Sarajevo, harmonizacija sistema nauke u BiH...

Premijer Nenadić je istakao da je ANU BiH institucija od najvišeg državnog značaja koja može dati neizmjeran doprinos nauci i društvu, zbog čega je Vlada zainteresirana za pružanje podrške njenom radu, razvijanju projekata, ali i pribavljanju stručnih mišljenja od Akademije kao značajnog savjetodavnog tijela.

“Cilj nam je unaprijediti položaj Akademije nauka i umjetnosti u društvu, poboljšati njen standard i uslove rada. Smatram da institucije vlasti na svim nivoima trebaju više uključiti Akademiju u rješavanje aktuelnih problema”, naglasio je premijer Nenadić, ovom prilikom.

Ministar Krivić je istakao da će se sa rukovodstvom Akademije tražiti najbolji modeli buduće saradnje, kao i podrške ovoj instituciji i njenom naučnoistraživačkom radu, putem Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade KS.

Razgovarano i o brojnim drugim temama u kontekstu aktuelnih društvenih zbivanja, a jedna od njih je i potreba izrade strategije razvoja nauke i tehnologije, odnosno njenog revidiranja, što će situacija izazvana globalnom pandemijom koronavirusa sigurno zahtijevati.