(Patria) – Susjedstvo Evropske unije je 'obuhvaćeno plamenom', izjavio je vodeći diplomata bloka Josep Borrell.
Visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnost pozvao je na 'snažan i ujedinjen odgovor' zemalja članica.
- U proteklih 10 mjeseci, naše susjedstvo je zahvaćeno plamenom, od Libije do Belorusije, kazao je Borrell u razgovoru za list Financial Times objavljen u nedjelju. On je dodao da je sve postalo 'gore nego što sam mogao i zamisliti'.
Zvanični Brisel nije priznao rezultate predsjedničkih izbora u Belorusiji zahvaljujući kojim se na vlasti i nakon 26 godina vladavina zadržao Alexander Lukashenko. Centrala EU je također osudila nasilno suzbijanje mirnih protesta u toj zemlji pa je zaprijetila i sankcijama; Borrell je otkrio da ministri vanjskih poslova EU planiraju od 21. septembra uvesti restriktivne mjere protiv bjeloruskih zvaničnika umiješanih u namještanje izbora i nasilje nad demonstrantima.
Već 24. septembra na dnevnom redu EU naći će se i Turska.
- Tenzije na istočnom Mediteranu između Grčke, Turske i Kipra eksponencijalno rastu, i postoji značajan rizik konfrontacije i to ne samo verbalne, upozorio je Borrell.
Tenzije o kojima govori EU diplomata dodatno rastu otkako je Turska započela sa energetskim istraživanjima u spornim dijelovima Mediteranskog mora.
Grčka je reagirala mobilizacijom mornaričkih i zračnih snaga u sporno područje dok je Francuska poslala vojne patrole. Prije nekoliko dana, francuski predsjednik Emmanuel Macron poslao je 'nedvosmislenu poruku solidarnosti Grčkoj i Kipru' u vezi sa 'unilateralnim provokacijama, ilegalnom bušenju i prijetnji njihovom suverenitetu' od strane Turske.
On je pritom naveo da EU ima za cilj 'obnoviti normalne odnose s Turskom', kao i uspostaviti stabilnost u regionu.
Zvanična Ankara je izjavu francuskog predsjednika nazvala 'pravno neutemeljenom, nerealističnom i s predubjeđenjem', a Grčku je pozvala da zaustavi 'maksimalističko polaganje prava na morsku granicu koje se protivi međunarodnom pravu'.
Istovremeno, Grčka je u subotu najavila nabavku 18 borbenih aviona Rafale, kao plan da u narednih 5 godina uveća kapacitet vojnog personala sa 15.000 novih vojnika.