Feraget: Dodikova izjava o članici CIK-a je govor mržnje

SARAJEVO, (Patria) - Ko sad treba, i kako, treba reagovati na zahtjeve Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine da se podigne optužnica protiv predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika za Novi dan je objasnio advokat Ifet Feraget govoreći o napadima Dodika na članicu CIK-a Vanju Bjelica - Prutina.

“Mi znamo kako implementirati pravo i vrlo dobro znamo ko nam to ne dozvoljava, a to su ljudi koji upravljaju ovom zemljom 30 godina“, poručio je Feraget na početku gostovanja na N1.

“Pravo egzaktno, uz ispriku da postoje određene norme koje nisu dovoljno precizne, mi imamo suficit nemorala i deficit prava – zbog toga ne možemo reći da je Bosna i Hercegovina pravna država“, istakao je.

Na pitanje ko treba da bude taj ko će pokrenuti sudski proces protiv Dodika što zahtijeva CIK Feraget je rekao kako Dodikova izjava o Bjelica-Prutina je govor mržnje.

“Milorad Dodik je sebi dozvolio nešto što nije smjelo da se desi. To što je rekao za Vanju Prutina Bjelica sasvim sigurno možemo svrstatati u kategoriju govora mržnje, ali to ne znači da ste ostvarili obilježje određenog krivičnog djela. Na sceni je očigledno jedna diskriminacija na osnovu spola, diskriminacija na osnovu statusa, i krajnji cilj bio je da se naruši ugled osobe kojoj je ta izjava bila usmjerena. Što se tiče krivične odgovornosti, sva četiri krivična zakona sadrže krivično djelo izazivanje uz određene modifikacije i samog naziva, ali možemo reći izazivanje nacionalne ili rasne ili vjerske mržnje, netolerancije, itd. i ta norma glasi ‘onaj ko izaziva tu mržnju ili je raspiruje, bit će kažnjen kaznom od do’. Problem je što je ta norma vrlo neprecizna, to su više relikti onog starog sistema gdje niste imali slobodu govora. Danas je imamo, ali zato pojedinac trpi. Sloboda izražavanja je ograničena pravom drugoga, dakle država ima pravo da ograniči donošenjem zakona o kleveti, država ima pravo da ograniči slobodu izražavanja u onom dijelu kada je u pitanju javni red i mir, nacionalna sigurnost ili ugled drugih ljudi. Milorad Dodik je morao znati da supružnici prilikom zaključenja braka sporazumno biraju prezime i imaju pravo u slučaju razvoda da zadrže prezime bračnog druga. Ako to nije čuo, ne daje mu za pravo da vrijeđa bilo koga po tom osnovu“, potcrtao je advokat u Novom danu.

Rekao je i da sudska praksa nema odgovora na to te da Dodik sigurno svjesno plasira te teze i podržava onu matricu koju slušamo 30 godina, a to je, kako ističe Feraget, stvaranje kolektivne paranoje.

“Ne može biti Srbin dobar ako je bio udat ili oženjen za drugu vjeru. Kad izađete u BiH, o tome se više ne razgovara“, kazao je.

Naveo je i da kada je riječ o Dodikovom vrijeđanju Bjelica Prutina, vjerovatno će sve ostati na ovome, to jest reakcijama javnosti, zato što nemamo jasan zakon kad je u pitanju poštivanje vjere, nacije i tako dalje.

“Dakle ja sam loš advokat ako sam Bošnjak ili musliman, a vi ste dobar ako ste Srbin ili Hrvat. To su gluposti“, naveo je primjer.

Istakao je i da se ne radi na izmjeni zakona u vezi sa tim te da je sadašnji prepisivan iz starog sistema, odnosno star nekoliko decenija.

“Imamo jedan relikt iz prošlosti koji je na papiru predviđen kao krivično djelo i sama sankcija ništa ne znači jer pred sudom ne možete dokazati da je njegova namjera bila da izaziva vjersku ili nacionalnu mržnju“, poručio je Feraget.

Rekao je i da neće biti ni otvaranja istrage, već će biti naredba o nesprovođenju istrage, jer je ta norma neprecizna.

Podsjetio je i na slučajeve Memić i Dragičević te istakao kako smo svjedoci da se u BiH ne poštuje ni pravo na život, što se moglo upravo vidjeti na spomenutim slučajevima.