SAD pozvale na smirivanje tenzija u Crnoj Gori uoči ustoličenja Joanikija

(Patria) - Sjedinjene Američke Države pozvale su sve činioce, a posebno političke lidere u Crnoj Gori da doprinesu stišavanju tenzija, precizirano je u odgovoru Stejt departmenta na upit Glasa Amerike uoči ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju – događaja koji je u crnogorskom društvu pobudio napetosti.

“Javna bezbjednost je od suštinskog značaja i svi – posebno politički lideri – treba da učine svoj dio kako bi smanjili, a ne rasplamsali tenzije. Crna Gora je prepoznata po zagovaranju različitosti i tolerancije – svi njeni građani treba da doprinesu kako bi se održala ta ponosna tradicija”, istaknuto je u odgovoru portparola Stejt departmenta.

Takođe, ukazano je da Sjedinjene Države podržavaju slobodu vjeroispovijesti i izražavanja, uključujući mirno okupljanje i nesmetan rad novinara.

Pol Mekarti, iz Međunarodnog republikanskog instituta, za zaoštravanje tenzija uoči najavljenog vjerskog događaja u organizaciji SPC okrivljuje sve strane koje bi, kako poručuje, trebalo da ublaže retoriku. Edvard Džozef, sa Univerziteta Džons Hopkins, u trenutnoj situaciji vidi nastavak pokušaja da se, uz podršku Beograda i Moskve, promijeni prozapadna orijentacija crnogorske vlade.

Aktuelna situacija u Crnoj Gori zabrinjava i ​Edvarda Džozefa, predavača na univerzitetu Džons Hopkins.

“Mislim da bi svi trebalo da budu zabrinuti za stabilnost u Crnoj Gori, još od izbora prije godinu dana i iznenađujućeg rezultata nakon kojeg je koalicija predvođena Demokratskim frontom, koja nema samo veliku podršku Srpske pravoslavne crkve, Beograda i Rusije već je i pod njihovim uticajem, preuzela vlast”, rekao je za Glas Amerike Džozef, spoljnopolitički ekspert koji je više godina proveo na Balkanu.

“Naravno, bilo je ozbiljnih problema i primjedbi u pogledu višedecenijske vladavine DPS-a…Reforme su bile ograničene, a nisu se rješavala pitanja kao što su korupcija i nepotizam… Ali se treba podsjetiti da je u tom periodu DPS došao na vlast i zadržao je kroz demokratske izbore, i koalicije koje su otvoreno formirane. To nije bio autokratski aranžman kakav imamo sada u Srbiji, gdje u suštini nema opozicije”, ocijenio je Džozef.

Pol Mekarti, direktor za Evropu Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), smatra da je spor u pogledu lokacije ustoličenja Joanikija politički, a ne vjerski, i ističe da obje strane koriste vjerske simbole i identitete u političke svrhe.

“Mislim da obje strane imaju koristi od tenzija. Kada to kažem, mislim na predsjednika Đukanovića na jednoj strani i novu vladu, ili barem njene dijelove, na drugoj. I sama Srpska pravoslavna crkva, uključujući takođe Beograd, koji se prirodno smatra zaštitnikom sprskih pravoslavnih vjernika i onih koji sebe smatraju Srbima. Srpska pravoslavna crkva je obavljala ta ustoličenja mitropolita na Cetinju u prošlosti. Međutim, mogu da razumijem zašto crnogorska strana to vidi kao problematično pitanje, zato što je Cetinje istorijska prijestonica Crne Gore. Kada imate dvije strane koje pokušavaju da izvuku korist iz ovoga, najbolje što možete da uradite je da smanjite malo strasti. Kada to kažem, mislim da osigurate da ne bude sukoba na ulici. Fizičko nasilje ne služi ni jednoj strani”, ističe Mekarti.

Ustoličenju Joanikija u Cetinjskom manastiru oštro se protive opozicija i crnogorske nacionalne organizacije. Uprkos protestima, Srpska pravoslavna crkva ne odustaje od najavljene lokacije, dok vlada poručuje da će učiniti sve da ne dođe do incidenata, a za povećanje tenzija optužuje opozicioni DPS.

“Mislim da obje strane podgrijavaju atmosferu. Obje strane su krive za ovu situaciju i na njima je da ublaže retoriku. Veoma sam zabrinut zato što to može da bude izvor daljih podjela u zemlji što bi moglo da dugoročno podrije stabilnost zemlje”, poručuje Pol Mekarti.

Za Edvarda Džozefa, problematična je uloga SPC u crnogorskoj politici što, kako poručuje, nije u duhu tradicije u Sjedinjenim Država gdje su crkva i država odvojeni.

“Ono što vidim je jedna dinamika, koja potiče još od perioda uoči crnogorskih izbora prošle godine, namjernih pokušaja koje je predvodila SPC u Crnoj Gori, uz podršku Beograda i Moskve, da se promijeni sastav vlade, oslabi njena nezavisna priroda i prozapadna orijentacija”, podvlači američki analitičar.

Crnogorska vlada bi, smatra Džozef, trebalo da “preduzme korake da osigura da crkvene vlasti ne zloupotrebljavaju svoje vjerske dužnosti – ustoličenje novog mitropolita – u otvoreno provokativne i politički veoma osjetljive svrhe”.

“Cetinje je tradicionalna prijestonica Crne Gore, dom crnogorskog nacionalizma i nacionalnog identiteta i ući u tu situaciju na tako provokativan način, a imajući u vidu očiglednu ulogu SPC u političkim događajima, uključujući prošle izbore i imenovanja u crnogorskoj vladi, je ozbiljna greška”, kaže za Glas Amerike Edvard Džozef.

Pol Mekarti pak pozdravlja potez crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića.

“Premijer Krivokapić je već uradio jednu dobru stvar kada je rekao da neće ići na Cetinje na ceremoniju ustoličenja novog mitropolita. Đukanović je rekao da će biti na protestima. Nisam siguran da je to najbolja retorika”, smatra Mekarti.

U medijima se ovih dana spekuliše i tome da li će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prisustovati ustoličenju mitropolita crnogorsko-primorskog.

Sam Vučić je za TV Pink rekao da još nije donio odluku o tome, da “svaki dan sagledava situaciju”, te da će odlučiti u skladu sa “interesima ukupnog srpskog naroda, Srpske pravoslavne crkve i Srbije“.

Pol Mekarti poručuje da bi Vučić trebalo da pazi na to ne podrije stabilnost susjedne države, a podsjeća i na dobre odnose predsjednika Srbije i Crne Gore prethodnih godina iako su, kako ocjenjuje, postali otežani u skorije vrijeme.

“Mislim da Vučić, do sada, nije otvoreno pokušavao da poveća tenzije. Drago mi je što ne vidim neke otvorene poteze iz Beograda, retoriku koja bi još pogoršala situaciju”, stav je direktora za Evropu u Međunarodnom republikanskom institutu.

Međutim, Edvard Džozef direktno optužuje Vučića da podriva suverenitet Crne Gore.

“Postoje stavovi u Beogradu kojima se čak dovodi u pitanje samo postojanje odvojenog crnogorskog identiteta. Uveliko se promoviše popis i pokušava se oslabiti većinska crnogorska populacija…Srbi u Crnoj Gori očigledno imaju svako pravo na sopstveni identitet. Ali u zaštiti tog identiteta, veoma je opasno i destabilizujuće podrivati crnogorski identitet, koji je povezan sa stabilnošću i suverenitetom Republike Crne Gore kao države”, zaključuje Džozef.