GINEX pod lupom Ministarstva, provjeriti da li je za jedan posrednički posao plaćeno 400.000 maraka

SARAJEVO, (Patria) - Nakon pisanja Patrije o mogućim nezakonitostima u poslovanju goraždanskog Ginexa svoj stav iznio je i ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić (SBB). Nije se složio sa ocjenom da predstavnici Vlade F BiH ne vrše nadzor nad poslovanjem ove vjerovatno najperspektivnije firme u namjenskoj industriji BiH.

- Tačno je da trenutno Vlada F BiH nema svoje predstavnike u Nadzornom odboru, ali to je u proceduri i prijedlozi su otišli na usaglašavanje kod nadležne komisije, rekao je Džindić.

Iz izvora bliskih Vladi FBiH saznali smo da je upravo ministar bio jedan od onih koji su smatrali da Izvještaj o poslovanju za 2020. godinu ne treba biti usvojen. Takav stav prema saznanjima Patrije bio je nelogičan predstavnicima HDZ-a jer je GINEX poslovao pozitivno.

- Iz prezentiranog izvještaja vidljivo je da profitabilnost GINEX-a opada i to je svakako zabrinjavajuće, rekao je za Patriju Džindić.

Izvještaj Uprave GINEX-a nije usvojen na sjednici Skupštine preduzeća koja se ipak odlučila da joj da drugu šansu prihvatanjem rasprave o dopunjenoj verziji. Sjednica Skupštine zakazana je za 28. oktobar, a na njoj bi se trebalo razgovarati i o posredničkim ugovorima i transfernim cijenama zbog kojih navodno GINEX godišnje gubi između šest i osam miliona maraka. 

- Dobio sam pismo od predstavnika malih dioničara u kojem se navode takve pretpostavke. Posebno je interesantan podatak da je jedna firma iz Sarajeva zaradila 400.000 maraka za posredničke usluge samo na jednom ugovoru. Naložili smo da se to provjeri kao i svi ostali ugovori, istakao je ministar.

Podsjetimo, Patriji su dobri poznavaoci prilika u namjenskoj industriji rekli da ovakve stvari smatraju najblaže rečeno čudnim jer tvrde kako za GINEX-ove  proizvode postoji velika potražnja na tržištu. U prevodu GINEX ne bi trebao da ima razloga za privilegovanim kupcima. Prema analizama tržišta postoji prostor da ova firma za 40 posto poveća proizvodnju. Osim toga prisutne su i optužbe da je proteklih godina uloženo 20 miliona KM u objekte i opremu a da nije bilo javnih nabavki niti porasta obima proizvodnje.