VOZ PROŠAO DODIK NIJE DOŠAO Izbjegava li Vučić secesionistu Milorada

SARAJEVO, (Patria) - Susreti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika posljednja dva mjeseca ili preciznije rečeno od američkih sankcija Dodiku (5. januar) svedeni su na minimalnu mjeru ili se barem ti susreti i razgovori drže daleko od očiju javnosti.

Pregledom zvaničnih saopćenja na stranici predsjednika Srbije posljednji susret Vučića i Dodika bio je 14. januara u Beogradu samo nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Američke Države objavile proširenu listu sankcija Dodiku. 

Vučić je tada ocijenio da su sankcije SAD protiv Milorada Dodika i drugih zvaničnika Republike Srpske “užasan presedan, te da jedino mogu da donesu katastrofalne posljedice po razvoj odnosa između tri naroda i dva entiteta u BiH, ali i šire, u cijelom regionu.”

Iako je tada dogovoreno održavanje velikog sabora Republike Srbije i Republike Srpske, uključujući i zajednički sastanak dviju vlada za 27. januar do toga ipak nije došlo.

Vučić je na tom sastanku Dodika zamolio da politički predstavnici učestvuju u radu institucija BiH gdje će “na najbolji način štititi interese srpskog naroda i RS”. Ni to nije urodilo plodom, pa su se nastavile blokade institucija i donošenja ključnih odluka kao što je Budžet institucija BiH za 2022. godinu.  

Naredni Dodikov odlazak u Srbiju bio je 15. februara kada je Srbija obilježila Dan državnosti. Na svečanosti u Orašcu pojavio se Dodik, ali ne i Aleksandar Vučić. Zbog Dodika nisu došli ni strani ambasadori koji su se vodili sankcijama SAD-a i svoje prisustvo uslovili su otkazivanjem poziva Dodiku. To je Vučić odbio učiniti.     

Vučić je istog dana na drugoj lokaciji predsjednici RS-a Željki Cvijanović uručio orden. Ni tada nije bilo riječi o eventualnom susretu Dodika i Vučića.

Za nekoliko dana Rusija je izvršila napad na Ukrajinu i situacija se dodatno usložnila. Srbija se našla u nezavidnoj poziciji. S jedne strane pritisak EU da slijedi njihovu politiku kao zemlja aspirantica za članstvo u EU, a s druge strane Srbija je povezana s Rusijom i kao trgovinski partner ali i na svaki drugi način. Pritisak je i veći imajući u vidu i dobre “prijateljske i bratske” odnose s Ukrajinom.

Dok je Vučić razbijao glavu kako da se Srbija postavi, Dodik je zagovarao “neutralni stav”. Međutim i BiH i Srbija su u Generalnoj skupštini UN-a glasale za rezoluciju kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu.

Da stvar bude gora Dodik se pohvalio kako je 28. februara na njegov zahtjev razgovarao sa Sergejom Lavrovim, šefom ruske diplomatije. Usred agresije i kada Evropa uvodi oštre sankcije Rusiji, njenim političarima i oligarsima Dodik gura prst u oko i EU i samom Vučiću.

Ni tih dana javnost nije bila upoznata da li je bilo susreta i razgovora Dodika i Vučića.

Kada je 11. marta šefica njemačke diplomatije Analenna Baerbock posjetila Beograd, na press konferenciji Vučić je bio revoltiran pitanjem novinara o distanciranju Srbije od Rusije. Čak je u tom revoltu kazao da od napada na Ukrajinu nije imao nikakav kontakt sa ruskim zvaničnicima.

"Ne znam od čega mi da se distanciramo, kakve veze imamo sa sukobom u Ukrajini? Šta je to Srbija uradila pogrešno. Srbija ne govori o ličnostima, kod nas nema ljubavi i mržnje, već međunarodnog prava. Baš onako kako je Ukrajina poštovala teritorijalni integritet Srbije, tako i Srbija poštuje njen. Zato smo glasali u UN, ne zato što nekoga volimo ili ne, već zato što poštujemo međunarodno pravo. Što se tiče sankcija, mogli bismo i o tome da govorimo - ko ih uvodi i ko ih ne uvodi. Srbija je podržala ono što je EU podržala u Generalnoj skupštini UN i nastaviće da se ponaša odgovorno u skladu sa normama međunarodnog javnog prava. Što se tiče ličnih kontakta, od napada na Ukrajinu, nisam imao nijedan kontakt sa ruskim zvaničnicima, tako da ne znam od čega bih se distancirao i šta bih radio. Mi sa ovim nemamo nikakve veze i imamo vrlo jasan stav", naveo je Vučić.

Vučić je u punom zamahu počeo predsjedničku kampanju, a zauzet je i rješavanjem krize oko snabdijevanja Srbije energentima i hranom. Srbija je kao i mnoge druge države, pa i BiH ovisna o ruskom plinu. Pritisak EU je sve veći da se nađe alternativa ruskom plinu i nafti, ali ni mnogo razvijenije zemlje i članice EU ne mogu za sada prekinuti snabdijevanje iz Rusije. Najbolji primjer za to je Njemačka. EU tek razmatra mogućnosti pronalaska alternative, a jedna od njih je povećanje količina plina iz SAD što će biti jedna od tema razgovora u Briselu sa američkim predsjednikom Joeom Bidenom.

Moguće je da su odnosi Vučića i Dodika i dalje dobri, ali da mudro izbjegavaju javnost kako bi Vučićeva kampanja prošla bez trzavica. Vučić računa na dobar dio glasova Bošnjaka iz Sandžaka koje je prije nekoliko mjeseci obilazio kada su nacionalisti izazivali incidente. Ne bi bilo pametno ovih dana družiti se sa secesionistom Dodikom, a pozivati na mir, stabilnost i dobrosusjedske odnose.  

Tako je Dodik propustio priliku i da se sa Vučićem i premijerom Mađarske Viktorom Orbanom vozi brzim vozom od Beograda do Novog Sada na međunarodnoj liniji Beograd-Budimpešta koja je u izgradnji.

Vrlo često Dodik u svojim javnim nastupima spominje Vučića i njihove dogovore o saradnji, a u sinoćnjem gostovanju u emisiji Telering, to nije bio slučaj već je isključivo govorio o razgovorima sa Srbijom oko nabavke pšenice. I u tom slučaju Dodik nije otišao u Beograd, već je to učinio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.

(A. Vrabac)