Izvještaj State Departmenta: Politički i finansijski pritisci, političari tužbama iscrpljuju medije

(Patria) - Politički i finansijski pritisci na medije i novinare u BiH se nastavljaju, a zabrinjavajući je broj prijava u vezi sa govorom mržnje, navodi se u izvještaju State Departmenta o ljudskim pravima za prošlu godinu, koji je objavljen jučer.

U izvještaju se prenose podaci Linije za pomoć novinarima (FMHL) Udruženja BH novinari, koji pokazuju da sudovi u BiH i dalje ne prave razliku između različitih medijskih formata (posebno između vijesti i komentara), dok su dugi sudski postupci i pravne i finansijske bitke finansijski iscrpljujuće za novinare i medijske kuće. Broj slučajeva klevete protiv novinara i urednika medija i dalje je visok, posebno u slučajevima kada su novinari istraživali kriminal i korupciju. Dostupni podaci pokazuju da su 80 posto tužbi za klevetu protiv novinara i medija pokrenuli državni službenici ili političari, navodi se u izvještaju:

„Nezavisni mediji su bili aktivni i iznosili su različite stavove, ali je to ponekad rezultiralo pritiscima ili prijetnjama novinarima. Zvaničnici suočeni s kritikama intenzivirali su praksu nazivanja novinara izdajicama ili etiketiranja kao članova ili ogranaka opozicionih političkih stranaka, koristeći oštre uvrede da ih diskredituju. BH novinari su primijetili da su rodno zasnovani napadi i pritisci na novinare u porastu od 2019. godine.“

Iz State Departmenta dalje navode da je Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) primila 11 pritužbi u vezi sa govorom mržnje, ali nijedan slučaj nije potvrdila kao govor mržnje u elektronskim medijima. Vijeće za štampu i online medije u BiH u prošloj godini registrovalo je 297 pritužbi u vezi sa govorom mržnje uglavnom vezanih za online medije, jednu na članak koji je objavila novinska agencija, a sedam se odnosilo na sadržaje objavljene na društvenim mrežama. Od pritužbi, 295 se odnosilo na komentare posjetitelja web portala. Do septembra, samoregulacijom je riješeno 136 pritužbi.

Nastavljen je politički i finansijski pritisak na medije. Negativni ekonomski efekti pandemije dodatno su narušili finansijsku stabilnost medija širom zemlje, često ih prisiljavajući da reduciraju svoje poslovanje i čineći ih ranjivijim na vanjski pritisak. Dio izvještaja posvećen je i takozvanim SLAPP tužbama, gdje se posebno spominju slučajevi firme Avaz-roto press i portala Žurnal, kojima su sudskim odlukama naložene izuzetno visoke kompenzacijske isplate. Istaknuto je da su ovakvi enormno visoki zahtjevi za naknadu štete usmjereni na podrivanje finansijske stabilnosti medija.

U izvještaju je istaknuto i da nije riješeno pitanje finansiranja javnog radio-televizijskog servisa kao i da su izloženi političkom utjecaju.

"Posebno preko politički kontrolisanih upravnih odbora, jer postojeća zakonska rešenja nisu obezbijedila mehanizme koji štite uređivačku nezavisnost. Nezavisni analitičari navode da je ograničavanje nadležnosti entitetskih parlamenata u procesu imenovanja upravnih odbora javnih emitera i dalje ključno za njihovu uređivačku nezavisnost."