SARAJEVO, (Patria) - April je ove godine mjesec posta i praznika. Jevrejski vjernici danas slave Pesah, jedan od najvećih jevrejskih praznika. Katolički vjernici Uskrs će dočekati u nedjelju. Sedam dana kasnije Vaskrs će proslaviti pravoslavni vjernici, dok će islamski vjernici ramazanski Bajram slaviti 2. maja.
Tim povodom gosti Dana uživo N1 televizije bili su prof. Franjo Topić, počasni predsjednik HKD Napredak i Panevropske unije BiH, te član Evropske akademije znanosti i umjetnosti i Eli Tauber, savjetnik za kulturu i religiju Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Sarajevo je zadržalo svoju multikulturalnost, saglasana su oba sagovornika.
“Još uvijek postoje zajedničke tačke multikulturalnosti i djaloga iako je Hrvata i katolika manje nakon rata” – kaže Topić.
“Oko 400 ili 500 Jevreja je u Sarajevu. Najveći dio je stradao u holokaustu, a nakon formiranje države Izrael dosta ih je odselilo. Prije ovoga rata zadnjeg je bilo njih 1000. Oko 12 hiljada ih je bilo prije Drugog svjetskog rata” – napominje Tauber.
Jevreji večeras dočekuju veliki praznik Pesah.
“Pesah je popularan. Večeras Jevrejska zajednica to dočekuje. Običaj je da se održi večeras Seder večera. Čita se priča o izlasku Jevreja iz egipatskog ropstva i jede se posebna hrana. Plata je po svemu, simbolikom, priča o tom robstvu, slobodi i dobijanju 10 zapovijedi Božijih” – kaže Tauber.
Uskrsu, koji se slavi u nedjelju, prethodi post, koji je još u toku.
“Čestitima Židovima Pesah. Danas je post i što više molitve. Post ima svoje značenje u svim religijama. Pokazuje da čovjek ima kontrolu nad sobom. To pokazuje da čovjek treba sebe kontrolirati i da nije rob jela, iako je jelo bitno. Post nije svrha sam sebi. Poštovanje prema Bogu i onima u potrebi. To je smisao”– dodaje Topić.
Tauber kaže da nema posebnog posta za Pesah ali se jede beskvasni hljeb po uzoru na Jevreje koji su izbjegli iz Egipta i na taj način se hranili u putu za slobodu.
Ističu da u BiH ima još dijaloga i zajedničkih aktivnosti.
“Ja bih se složio da strah od nepoznatog dovodi često do situacija da se prema pripadnicima druge religije ponašamo drugačije zato što ih ne poznajemo. Danas je ipak bolje nego u socijalizmu kada smo o tome manje smjeli pričati” – mišljenja je Tauber.
Ove godine su i dva jubileja. Napredak slavi 120 godina postojanja a La Benevolencija 130. Za oba ova jubileja pripremaju se koncerti i izložbe.
Za kraj su skrenuli pažnju na mediji i političke stranke koji dijele narode. Ako se stranke ne mogu, to ne znači da se narodi mrze, kažu gosti.
“Ja ne podnosim izraz ugrožen. To je isuviše isforsirano. Govorimo o tome koliko ko ima mogućnosti, koliko ko ima prava – da bira i da bude birani. Svi oni koji nisu konstitutivni nemaju pravo da budu izabrani na određene funkcije i problem je zapošljavanja jer nisu u nacionalnim strankama i ne učestvuju u političkom životu” – za kraj kaže Tauber.