Tenzije u BiH brinu EU, Njemačka će preko Vučića smiriti i Dodika

Piše: Ernad Metaj

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i dalje je u centru pažnje svjetske javnosti kao jedna od glavnih prijetnji miru na Balkanu. Potvrdili su to brojni diplomatski susreti međunarodnih zvaničnika sa predstavnicima BiH i Srbije tokom maja. Svojim memorandumom hrvatski intelektualci su uz to jasno dali do znanja da njegovo partnerstvo sa liderom HDZ -a Draganom Čovićem nije slučajno, jer otvorena priča o trećem entitetu u BiH nije ništa drugo nego udruživanje dvije secesionističke politike. Uprkos Dodikovim pokušajima da nametne priču o mirnom razlazu svakom u svijetu je jasno da secesionizam ne može proći bez sukoba.

Tokom maja intenzivirani su napori prije svega nove njemačke vlade da spriječi širenje ruskog uticaja na Balkan. Te posjete praćene su i analizama njemačkih medija koji pišu o podizanju tenzija u BiH i to najviše iz RS-a. Uz podsjećanje na rat u BiH i na Kosovu postavlja se pitanje „Da li je sve to gotovo ili Rusija sada postavlja nove fitilje na balkansko bure baruta?“

U skladu s tim kao ključna u očuvanju mira na Balkanu se smatra Srbija čiji predsjednik Aleksandar Vučić još uvijek balansira između Zapada i Rusije. Iako je jasno da to neće moći dovijeka za sada njegova ključna uloga bi trebala biti da smiri Dodika, ali i da se konačno riješi pitanje Kosova. Prema mišljenju Dragana Popovića, direktora Centra za praktičnu politiku iz Beograda Srbija, zbog politike Milorada Dodika, jeste, nakon Moldavije, najizgledniji “meki trbuh” Evrope ukoliko bi Putin odlučio da ide u dalje konflikte i podriva bezbjednost EU.

Da je Balkan važan Njemačkoj vidi se iz nekoliko stvari. Sve je izvjesnije da će se u njemačkom Bundestagu uskoro raspravljati o Rezoluciji o BiH koju priprema vladajuća koalicija, iz koje se već čuju glasovi za sankcije Dodiku. S druge strane njemačka diplomatija je intenzivirala posjete zemljama zapadnog Balkana, a nakon što je tu boravila ministrica odbrane Kristin Lambreht, u Srbiju dolazi njemački kancelar Olaf Scholz. Pri tome treba podsjetiti kako je Lamberth tokom susreta s Vučićem istakla važnost da Srbija podržava teritorijalni integritet BiH.

Prema procjenama srbijanskih analitičara Scholzova posjeta bi dodatno trebala smanjiti i Dodikov manevarski prostor jer će zacementirati put kojim Srbija treba da ide. To između ostalog znači da je realno očekivati da se konačno i Srbija pridruži sankcijama protiv Rusije. Osim toga Scholz je već posredovao razgovore između Vučića i premijera Kosova Albina Kurtija kao predstavnika neriješenog zamrznutog konflikta koji prijeti stabilnosti na Balkanu. Scholz je u Berlinu istakao da je napredak u vezi s tim pitanjem od ’velike važnosti’ za članstvo u EU, kojem obje zemlje teže.

Kada je riječ o Dodiku čini se da njemu trenutno više konkretne pomoći ipak ne dolazi iz Srbije, već iz Hrvatske. Srećom hrvatski intelektualci su (ne)svjesno svojim memorandumom razotkrili da se iza Izbornog zakona krije konačna namjera podjele BiH. Sigurno je da to neće promaći iskrenim i dobronamjernim međunarodnim diplomatama i da će biti argument više da se konačno utišaju evropski glasovi koji sprečavaju konkretnu akciju u BiH. U tom pravcu jedna od ključnih stvari svakako će biti donošenje Rezolucije o BiH u njemačkom Bundestagu posebno jer je u razgovoru za Patriju zastupnik SPD-a Josip Juratović razbio iluzije da svojim sugestijama pokušava pomoći HDZ-u u borbi za legitimno predstavljanje. Njemu je samo važno da se ne amnestira ni odgovornost lidera SDA za stanje u BiH.

- Želja mi je da se rodi jedna svijest, da imate samo jednu državu, da imate te narode i da 80 posto ljudi ovdje normalno živi i radi i da shvati da nad njima dominiraju ljudi koji imaju neke osobne interese, a sve to ide na štetu tih 80 posto ljudi. Žao mi je, ja drugačije ne mogu reagirati i sve se mora posložiti, - rekao je Juratović.

A posložiti se može poštivanjem presuda Suda za ljudska prava, snažnijom borbom protiv korupcije i kažnjavanjem odgovornih na izborima. A izbora će biti bez obzira na pokušaje HDZ-a da ih koriste kao novo sredstvo ucjene.