Tvrd stav HDZ-a treba još tvrđi odgovor: Probosanske stranke (ne) idu pred Schmidta 'praznih ruku'

(Patria) - Podrška Ambasade Izraela HDZ-ovom prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH upalio je alarm na bh. političkoj sceni. Dok jedni tvrde da je nedavna posjeta Dragana Čovića, predsjednika HDZ Izraelu i dobri odnosi Milorada Dodika sa Izraelom urodila plodom, drugi pak tvrde da je zvanična bh. diplomatija zakazala.

Tokom dana pojedinačne reakcije Željka Komšića, Nermina Nikšića, Denisa Zvizdića. No, jedinstvenog glasa nema. On se trebao čuti i ovih dana kada teče rok od šest sedmica koliko je ostavio visoki predstavnik Christian Schmidt sedam političkih stranaka koji su 27. jula održali sastanak u OHR-u, a u vezi izmjena Izbornog zakona BiH. Iako je Schmidt za sada nametnuo samo tehničke izmjene, vrlo je vjerovatan scenario da početkom septembra nametne i političke izmjene. Za sada nema organiziranog sastanka stranaka probosanske orijentacije koji izmjene Izbornog zakona vide dijametralno suprotno od HDZ BiH i Dragana Čovića.

Tokom dana dva od tri predsjednika stranaka trojke Nermin Nikšić (SDP) i Edin Forto (NS) nisu odgovorila na upit Patrije o eventualnom zajedničkom sastanku, dok je predsjednik NIP-a Elmedin Konaković odgovorio na poruku ali je smatrao da Patriji ne treba dati odgovor na postavljeno pitanje.

No, Konaković ne treba slušati novinare niti bi novinari trebali poticati političke lidere ili one koji tvrde da to jesu i da žele povesti BiH naprijed da sjednu za sto i pokušaju dogovoriti koja je to linija ispod koje ne mogu ići kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona. Ukoliko u narednim danima ne bude sastanka, i na poziv Schmidta u OHR dođu “praznih ruku” snosit će dio odgovornosti za eventualno nametanje izmjena Izbornog zakona BiH. 

Denis Zvizdić, drugi zamjenik predsjednika NIP-a, bivši premijer BiH i aktuelni državni zastupnik i član Kolegija PD PS BiH smatra da je Ambasada Izraela ili njihovi naredbodavci od bh. institucija nedovoljno, a od strane Čovića i Dodika, sasvim sigurno, jednostrano informisani o situaciji u BiH. 

"Iz Ambasade Izraela za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju su poručili da su "prijedlozi Izbornog zakona hrvatske strane dobrodošli". Posebno zabrinjava da je izraelska ambasada mogla dati ovakav stav o izbornom zakonu, a da prije toga nisu razgovarali sa Jevrejskom zajednicom u BiH ili sa g. Jakobom Fincijem koji bi im objasnio suštinu presude Evropskog suda za ljudska prava iz koje se mogu precizno isčitati da promjene izbornog zakona BiH mogu samo ići u pravcu otklanjanja postojeće diskriminacije i prihvatanja demokratskih načela i dobrih praksi", smatra Zvizdić.

Dodaje da to samo mogu biti 'stavovi Venecijanske komisije, presude Evropskog suda za ljudska prava, Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima Ujedinjenih nacija, a ne izborne želje HDZ BiH.

"Ali, ovakav stav izraelske ambasade otvara, ustvari, jedno drugo i mnogo važnije pitanje: koji su dometi i kakvi su rezultati rada nadležnih za vođenje vanjske politike BiH - probosanski orijentisanih članova Predsjedništva BiH i MVP BiH? Ko je od njih i kada zadnji put bio u službenoj posjeti Washingtonu? I sa kim se sastao? A u Washingtonu bi nadležni za vođenje vanjske politike BiH morali biti prisutni minimalno svakih par mjeseci. Kao i u Berlinu, Londonu i Briselu. Ko je i kada od nadležnih za vođenje vanjske politike BiH bio zadnji put u Parizu ili Rimu? Ili u posjeti zemljama Višegradske grupe? Ili u Turskoj i Saudijskoj Arabiji? Dakle, i na zapadu i na istoku", kazao je Zvizdić.

Dodaje da rješenja za cjelovitu, demokratsku, evropsku, građansku, multikulturnu i prosperitetnu BiH možemo naći i realizirati samo na bazi jasne domaće vizije i uz pomoć utjecajnih prijatelja iz međunarodne zajednice.  

"A to ćemo postići kroz ozbiljnu, odgovornu, iskrenu i frekventnu saradnju prije svega sa SAD, UK, Njemačkom i Francuskom koji su ključni partneri za NATO i EU integracije BiH. I nisam siguran da nam u ovome trenutku presudno može pomoći Tajland. Zato bi trebalo odmah krenuti u ozbiljno lobiranje za brojne interese BiH - političke, ekonomske, sigurnosne i snažnim argumentima ubijediti prijatelje BiH da izmjene izbornog zakona mogu biti bazirane na demokratskim načelima koja će trajno otkloniti postojeća diskriminatorna rješenja i omogućiti svim građanina BiH, na čitavoj teritoriji, da biraju i da mogu biti birani",  ističe Zvizdić.

Iako je Zvizdić korektno izložio plan "lobiranja" i koraka koje bi probosanske snage trebale poduzeti, možda bi i njegov predsjednik mogao poslušati savjet pa se najaviti u određene ambasade čiju podršku uživa. 

Odgovornost za organizaciju sastanka može preuzeti i SDA i njen predsjednik Bakir Izetbegović koji je dvije godine bezuspješno pregovarao sa Draganom Čovićem, a tek kasnije tražio da se uključe i druge političke stranke. 

Tvrdi stavovi HDZ-a sigurno se neće promijeniti, što upućuje probosanske stranke da zauzmu još tvrđi stav šta ne može proći ukoliko BiH želi biti država jednakih građana i poštivanja njihovih prava.  

Iako su iz Ambasade SAD i EU naglasili da nemaju plan učestvovati u razgovorima o Izbornom zakonu, sigurno je da poziv političkih stranaka ne bi ostao bez odgovora.