Piše: A. Čorbo-Zećo
Činjenicu da se Slovenija potpuno posvetila pomoći zemalja zapadnog Balkana ka njihovom putu u Evropsku uniju najbolje oslikavaju izjave predsjednika Slovenije Boruta Pahora, koji posljednjih mjeseci žestoko lobira za, prije svega, Bosnu i Hercegovinu i njen kandidatski status.
Promjena vanjske politike Slovenije prema BiH osjetila se nakon odlaska Janeza Janše, inače bliskog druga Milorada Dodika, ali odnos Pahora i njegovo jače djelovanje u Briselu spram BiH valja potražiti u činjenici da je spoznao da ruska agresija na Ukrajinu ima neposredne sigurnosne implikacije na cijelu regiju Zapadnog Balkana, a posebno na BiH.
Zato ostaje nejasno zašto Pahorova otvorena podrška prema BiH smeta određenim krugovima u Sloveniji, koji koriste priliku i BiH da na svojevrstan način 'ruše' Pahora. No, svakako je važno podsjetiti na izjave Pahora u kojima nedvosmisleno jasno iskazuje opredjeljenje za put BiH ka EU i NATO-u.
„Sasvim je moguće da rat u Ukrajini dovede do nove blokovske podjele svijeta, a vrlo je važno da linija podjele između ova dva bloka ne ide kroz BiH. Gdje će biti postavljena eventualna linija podjele između političkog zapada i istoka u mnogome zavisi od postupanja Srbije. Kao prijatelj Srbije, iskreno želim da i ona bude na zapadnoj strani ove moguće linije podjele. To je ključno pitanje za njihovu sigurnosnu, političku, ekonomsku i socijalnu budućnost. Razumijem da takva odluka nije jednostavna, jer u Srbiji postoji velika naklonjenost Rusiji. Mislim da nema ništa loše u tome da EU ulaže u europsku perspektivu Srbije. Takva perspektiva bi znatno olakšala europsku budućnost BiH“, kazao je nedavno Pahor u intervjuu za Patriju.
Ali, ovakve poruke nekom su zasmetale, sigurno imaju veze s ruskim utjecajem i u samoj Sloveniji, te okretanje Pahora na pravu stranu se pokušava minimizirati. Takve izjave dolaze i iz Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), pa ističu da je Pahorov utjecaj u Sloveniji mali, a u EU još manji!?
U momentu kada je svaki vid podrške potreban BiH u vidu pružanja međunarodne podrške BiH na njenom putu ka EU, dok se uporedo bori s malignim utjecajem susjednih zemalja i destruktivnim dejstvima HDZ-a BiH i SNSD-a suvišno je govoriti kako maliciozno zvuči izjava da je utjecaj predsjednika jedne države mali!?
Da utjecaj nije mali kazuje i izjava Aleksandra Vučića, koji je nakon posjete Pahora kazao da je Slovenija kao i druge zemlje koje su priznale Kosovo narušila teritorijalni integritet Srbije.
Vučiću se očito nisu svidjele izjave Pahora da BiH do kraja godine očekuje kandidatski status, pa je 'frustracije' liječio preko pitanja Kosova, što je opet iznenađujuće pogrešno protumačeno.
Čak su određeni mediji likovali zbog ovog nastupa Vučića, ali što se nikako nije moglo dovesti u vezu s 'malim utjecajem Pahora', čak naprotiv.
Pahor nije od onih političara koji mnogo govore a malo rade i možda zato smeta. Jer, ne smije se zaboraviti da je upravo on imao ključnu ulogu u deblokadi procesa pridruživanja Hrvatske Evropskoj uniji. Tada je sa tadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor uspio riješiti nagomilane probleme i odblokirati 18 pitanja koje je Slovenija ranije blokirala Hrvatskoj.
Sredinom septembra tako će Pahor biti i domaćin samita lidera inicijative Brdo–Brijuni u Sloveniji, kojem će prisustvovati i sva tri člana Predsjedništva BiH.
„Nadam se da će njihova posjeta Sloveniji biti prilika i za produbljeni bilateralni razgovor o situaciji u BiH“, poručio je također Pahor. Ne treba zanemariti da je u medijskim istupima Pahor za samit najavio i deklaraciju o rješavanju reformi Izbornog zakona u BiH.
Ali, i prije same uspostave eventualno jačih veza i odnosa, protivnici politika Pahora u Sloveniji preko BiH krenuli su u obračun s njim!
To svakako ne bi smjelo imati negativne reperkusije prema samom odnosu Pahora spram BiH, koji sada djeluje u pravom smjeru.
Ne treba umanjiti ni značaj njegovog razgovora s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, koji je jučer poslao snažnu poruku o tome kako visoki predstavnik ne treba da nameće nikakve odluke u vezi Izbornog zakona BiH.
„Protivimo se bilo kakvim intervencijama u Izborni zakon“, poručio je Erdogan.
A, Pahor je s njim samo nekoliko sedmica ranije razgovarao, zato umanjivati značaj onih koji lobiraju za BiH mogu samo ljudi naklonjeni Rusiji i ruskim igračima. Jer dok su zemlje članice Evropske unije mahom usredotočene na Ukrajinu, važno je da postoje oni koji će konstantno upozoravati da je Zapadni Balkan na neki poseban način u suštini dio iste priče.
Svima bi mnogo bolje bilo, a posebno s aspekta sigurnosti, kada bi EU bolje razumjela te stvari, obratila pažnju na zemlje zapadnog Balkana i ubrzala proces proširenja. Jer, to je, bez ikakve sumnje sada postalo prvorazredno geopolitičko pitanje.