(Patria) - Na održanoj elektronskoj sjednici Vlade Crne Gore, na prijedlog Premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, smijenjen je v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Savo Kentera.
Za njegovu smjenu, glasali su ministri iz GP URA, Socijalističke narodne partije (SNP)I i albanskih partija, dok su protiv bili ministri iz Socijaldemokratske partije (SDP), HGI i Bošnjačke stranke.
Na novoj elektronskoj sjednici koja je održana jučer, za novog vršioca dužnosti Direktora ANB-a imenovan je Boris Milić, dugogodišnji službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Viši istraživač istorijskog instituta Crne Gore, Danilo Kalezić, kazao je u izjavi za Patriju da ga Abazovićev potez nije iznenadio, budući da je njegovo cjelokupno djelovanje od avgusta 2020. godine a i ranije na liniji politike, odnosno interesa Srbije i Rusije.
„Gospodin Abazović je najbolji reprezent tih interesa i sve što radi, radi u službi tih interesa. Tako da je ovo jedan vrlo logičan politički potez, kojim on suštinski želi da zaustavi istragu o ruskim špijunskim ćelijama u Crnoj Gori i na taj način zaštiti svoje političke pokrovitelje iz Moskve i Beograda“, istakao je Kalezić.
Rasplet političke i društvene krize u Crnoj Gori je, prema njegovim riječima, dobio jedan novi momentum, koji proističe iz aktivnosti zapadnih međunarodnih partnera.
„Vjerujem da gospodin Abazović nije mogao da predvidi da će ANB i zapadne službe na ovaj način krenuti u borbu protiv ruskog uticaja i organizovanog kriminala i da, prosto, logika poteza nalaže da se to može zaustaviti samo ako on djeluje ovako ekstremno i preventivno“, ocijenio je Kalezić.
Dodaje da zbog strukture i načina funkcionisanja ANB-a, smjena direktora podrazumijeva zaustavljanje svih njihovih aktivnosti, naročito onih prethodno pomenutih, kojima se ugrožavaju interesi Srbije i Rusije, te poslovni interesi ljudi oko Abazovića, a možda i samog Abazovića.
Reakcije zapadnih i evropskih partnera, kako je kazao, ipak nijesu oštre onoliko koliko bi trebale biti.
„Suštinski zaokret međunarodne zajeddnice u odnosu na Abazovića je počeo uoči potpisivanja takozvanog temeljnog ugovora. To je prvo veliko obećanje koje je prekršio, jer je signalizirao da neće potpisati i u konačnici je ipak to uradio. Mi tek treba da vidimo čime će taj zaokret u odnosu na njega da efektuira, jer je trenutno na raspolaganju jako malo političkog „oruđa“ kojim se Abazović može kontrolisati, makar iz perspektive međunarodne zajednice“, smatra Kalezić.
Javnost, kako naglašava, tek treba da vidi čime će takva promjena raspoloženja rezultirati i kako ćemo kao društvo izaći iz krize u koju nas je uveo čovjek koji personifikuje politiku Srbije i Rusije na Balkanu.
„U tom kontekstu smatram da zapadna međunarodna zajednica mora da djeluje puno agilnije i da nameće konkretna rješenja, kao što su to radili u Makedoniji u toku krize, a ranije i u Bosni i Hercegovini i u nekim drugim zemljama. Njihov stav mora da bude puno fokusiraniji i konkretniji. Sa verbalnih ocjena, treba se preći na konkretna djela“, istakao je Kalezić.
Jedan od predloga je, kako dodaje, da se pozovu svi predstavnici stranaka koje sebe percipiraju kao evropske da glasaju za skraćenje mandata Skupštini, jer je to najbolji put da se Crna Gora vrati u neke normalne tokove.
„Raspisivanjem izbora bi vrsta pritisaka koje strukture oko Abazovića vrše na crnogorsko društvo splasnula i omogućio bi se dijalog koji može, ali i ne mora rezultirati nečim dobrim“, smatra Kalezić .
Na pitanje da li se odlukom o smjeni Kentere ponovo otvara prostor za uticaj trećih strana, u čije je suzbijanje Kentera odlučno krenuo, odgovara da se radi o opstrukciji, odnosno stopiranju kompletne akcije, čime se šalje poruka ruskim igračima na terenu, ali i samoj Rusiji i Srbiji da mogu kontrolisati procese u državi.
„Poslata je višestruko loša poruka iz perspektive Crne Gore, a njima je omogućeno da dobiju na psihološkoj prednosti, u odnosu na neka buduća dešavanja u Crnoj Gori, a prije svega u odnosu na lokalne izbore“, zaključuje Kalezić
(N. Kovačević)