CNN-ova analiza: Za jedne je Xi kineski san, za druge noćna mora

SARAJEVO, (Patria) - KADA je Xi Jinping došao na vlast 2012. godine, naslijedio je zemlju na prekretnici. Izvana se Kina činila kao nezaustavljiva sila u usponu. Upravo prestigavši Japan kao drugo najveće svjetsko gospodarstvo, Kina se još uvijek sunčala u sjaju blistave organizacije Ljetnih olimpijskih igara u Pekingu 2008. godine.

Međutim, duboko unutar visokih zidina Zhongnanhaija, kompleksa za nacionalno vodstvo u kojem je Xi kao dijete provodio vrijeme posjećujući svog pokojnog oca Xija Zhongxuna, liberalno orijentiranog potpredsjednika vlade, novi kineski lider vidio je zemlju u krizi, piše CNN.

Velika korupcija

Sve veća korupcija mučila je Komunističku partiju i potaknula nezadovoljstvo naroda, umanjujući legitimitet režima kojem je Xijev otac pomogao doći na vlast. Potraga za bogaćenjem tijekom desetljeća ekonomskih reformi stvorila je goleme razlike u bogatstvu, nagrizajući službenu socijalističku ideologiju i potičući krizu vjere. I dok je Arapsko proljeće svrgavalo diktatore na Bliskom istoku, uspon društvenih mreža u Kini ponudio je prostor za javno neslaganje, pojačavajući pozive za društvenu pravdu i političke promjene.

Xi je ozbiljno prihvatio ove uočene izazove. Rođen kao "princ" - potomak revolucionarnih heroja koji su utemeljili komunističku Kinu - kineski vođa vidio je sebe kao spasitelja kojemu je partija povjerila da riješi prijetnje opstanku.

Potpuna kontrola svega

No, umjesto da slijedi reformističke korake svog oca, Xi se odlučio za put potpune kontrole. Kombinirajući stari autoritarni pristup i novu tehnologiju nadzora, eliminirao je svoje suparnike, pojačao kontrolu nad ekonomijom i učinio partiju sveprisutnom u Kini - ugrađujući vlastiti kult ličnosti u svakodnevni život.

Xi je također hvalio "kineski san" o nacionalnom pomlađivanju, nudeći primamljivu viziju da se Kini vrati njezina nekadašnja slava i da ponovno zauzme mjesto koje joj pripada u svijetu.

"Xi Jinping je na vrhu partije, partija je na vrhu Kine, a Kina na vrhu svijeta. To je zapravo program", rekao je Richard McGregor, viši suradnik na Institutu Lowy u Australiji.

Xijeva Kina je bogatija, jača i samopouzdanija nego ikad

Deset godina kasnije Xijeva Kina je bogatija, jača i samopouzdanija nego ikad, ali je također autoritarnija, više okrenuta prema sebi i više paranoična nego što je bila desetljećima. Ojačala je svoj međunarodni utjecaj na račun odnosa sa Zapadom i mnogim svojim susjedima.

Na ključnom partijskom Kongresu, koji počinje u nedjelju, Xi će dobiti treći mandat, što je bez presedana u komunističkoj Kini. Bit će to njegova krunidba za najmoćnijeg kineskog vođu nakon predsjednika Mao Zedonga, čime se otvara put potencijalnoj doživotnoj vladavini.

Međutim, dok se Xi bori s oštrim ekonomskim padom, rastućom frustracijom zbog beskompromisne politike nultog covida i rastućim napetostima sa Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima, osjećaj krize koji je pratio njegov uspon na vlast nastavio ga je progoniti i mogao bi oblikovati njegovu vladavinu u godinama, ako ne i desetljećima, koje dolaze.

Politički suparnik i njegova supruga završili u doživotnom zatvoru

Xi je izbliza vidio krizu partije tijekom svog uspona na vrh 2012. godine, kada je senzacionalni skandal srušio istaknutog političkog suparnika i zaprijetio da će poremetiti primopredaju vodstva.

Bo Xilai, još jedan "princ" i karizmatični vođa megalopolisa Chongqinga, konkurirao je za promaknuće u najviše vodstvo kada je gradski šef policije pokušao prebjeći u američki konzulat, optuživši Boa da pokušava zataškati da je njegova supruga usmrtila britanskog biznismena. Partijski čelnici svađali su se oko toga kako se nositi s posljedicama. Naposljetku, Bo se našao pod istragom i izbačen je iz partije tjednima prije petogodišnjeg preslagivanja vlasti. Bo i njegova žena danas služe doživotnu kaznu zatvora.

Lokalna korupcija

Uzdigavši se kroz partijsku hijerarhiju u prosperitetnim obalnim pokrajinama tijekom kineske reforme i otvaranja, Xi se nagledao lokalne korupcije. Ali očita zlouporaba moći i duboki rascjepi na samom vrhu vodstva razotkriveni u Boovu skandalu vjerojatno su osnažili Xijev osjećaj opasnosti za opstanak partije.

"Naša se partija suočava s mnogim ozbiljnim izazovima i postoje mnogi gorući problemi unutar nje koje treba riješiti, posebice korupcija", rekao je Xi u svom prvom govoru, nekoliko sati nakon što je imenovan za vrhovnog lidera.

U roku od nekoliko tjedana pokrenuo je najbrutalniji i najdugotrajniji "rat protiv korupcije" u povijesti partije. Sveobuhvatne čistke nisu bile usmjerene samo na korumpirane dužnosnike, već i na Xijeve političke neprijatelje, uključujući moćne vođe koji su optuženi da su s Boom planirali državni udar kako bi preuzeli vlast.

Represije su usadile disciplinu, lojalnost i kulturu straha, gušeći opoziciju u vrijeme dok je Xi pokušavao prigrabiti moć. Nametnuo se kao snažan vođa, izbjegavajući kolektivnu vladavinu koja je navodno pogoršala frakcijske borbe za mandat njegova relativno slabog prethodnika Hu Jintaoa. U samo četiri godine Xi se nametnuo kao "jezgra" stranačkog vodstva, zahtijevajući od 96 milijuna članova partije da "ujedine svoja razmišljanja, snagu volje i djelovanje" oko njega.

"Xi misli da je jedini instrument kojim može vladati Kinom i ostvarivati probitke u inozemstvu jedinstvena, jaka i moćna Komunistička partija. Stoga je kao svoju misiju postavio jačanje partije. Ojačao je i sebe i partiju kao vlastito sredstvo", rekao je McGregor za CNN.

"Partija sve vodi"

Konsolidacija stranke iznutra bila je samo dio njegova plana. Xi je također pokrenuo učvršćivanje stranačke kontrole nad zemljom. "Vlada, vojska, društvo i škole, istok, zapad, jug, sjever i centar - sve ih vodi partija", rekao je na Kongresu 2017. godine.

Pod Xijem se partija ponovno potvrdila u svim aspektima života. Revitalizirao je nekoć uspavane partijske ćelije i uspostavio nove ogranke u privatnim i stranim kompanijama. Pooštrio je stisak nad medijima, obrazovanjem, religijom i kulturom, ugušio civilno društvo i pokrenuo oštre udare na Xinjiang i Hong Kong.

Xi je također pojačao partijsku kontrolu nad gospodarstvom, posebno nad nekada živahnim privatnim sektorom. Njegov sveobuhvatni regulatorni napad zatekao je tajkune i izbrisao bilijune dolara tržišne vrijednosti kineskih kompanija.

Kontrolira sve

U online sferi opsežna cenzura i odmazda ukrotili su društvene medije. Umjesto da posluže kao katalizator društvenih i političkih reformi, postali su platforma stranačke propagande i leglo nacionalizma.

Prožimajuća društvena kontrola dosegla je nove razine tijekom pandemije. U ime borbe protiv covida, 1.4 milijarde kineskih građana izgubilo je slobodu kretanja zbog hirova partije i odluke centralne države. Gradovi diljem Kine zarobljeni su u drakonskim karantenama, ponekad mjesecima bez prekida, s milijunima ljudi zatvorenih u svojim domovima ili u ogromnim karantenskim kampovima.

Za Xija je očuvanje primata partije bolna lekcija izvučena iz Kulturne revolucije, kada je komunistički establišment bio napadnut od Maove "crvene garde" i kada je izgubio kontrolu nad društvom. Stotine tisuća ljudi umrle su u tim nemirima, uključujući Xijevu polusestru, koja je progonjena do smrti. Xijev otac je mučen. Sam Xi bio je zatvoren, javno ponižen i poslan na prisilni rad u siromašno selo u dobi od 15 godina.

"Vjerojatno je njegovo naglašavanje partijskog autoriteta i sprječavanje pojedinaca koji se ne slažu s partijom da je kritiziraju rezultat njegove fobije od kaosa zbog onoga što se dogodilo njemu, njegovoj majci, ocu i braći i sestrama", rekao je Joseph Torigian, stručnjak za kinesku politiku na Američkom sveučilištu i autor nadolazeće biografije o starijem Xiju.

Xi se posvetio partiji

Mnogi Kinezi koji su preživjeli Kulturnu revoluciju - uključujući neke partijske elite - smatraju da su za sprječavanje ponavljanja slične katastrofe Kini potrebni vladavina prava, konstitucionalizam i zaštita individualnih prava. Ali Xi je došao do sasvim drugačijeg zaključka.

"On vjeruje da za postizanje političkog reda trebate imati moćnog vođu, moćnu partiju, a ne stvaranje sustava u kojem ljudi imaju 'previše' prava jer bi ih samo zlorabili i povrijedili druge pojedince", rekao je Torigian.

Dakle, umjesto da se okrene protiv partije, Xi se posvetio partiji. U intervjuima s državnim medijima Xi je govorio o tome kako ga je njegovih sedam godina na prisilnom radu očvrsnulo i ojačalo njegovu odlučnost da služi partiji i narodu. "Bio sam destiliran i pročišćen, osjećao sam se kao potpuno drugačiji čovjek", rekao je Xi 2004. godine.

Opsjednut je kontrolom

Xijeva opsjednutost kontrolom također je oblikovana traumom raspada Sovjetskog Saveza, što je više puta iznio kao upozorenje za Komunističku partiju Kine.

"Zašto se Sovjetski Savez raspao? Zašto se raspala Sovjetska komunistička partija? Važan razlog bio je to što su njihovi ideali i uvjerenja bili poljuljani", rekao je Xi visokim dužnosnicima u govoru nekoliko mjeseci nakon što je preuzeo kormilo partije.

Kako bi riješio vlastitu krizu povjerenja u Kini, Xi se obračunao s religijom, osnažio je službenu marksističku ideologiju partije i promovirao vlastitu filozofiju. "Razmišljanje Xi Jinpinga o socijalizmu s kineskim obilježjima za novo doba" sadržano je u partijskoj povelji i dominira partijskim govorima i sastancima. Također prožima jumbo plakate, novinske naslovnice i platna kina, a podučava se u učionicama diljem zemlje - djeci od sedam godina.

"Xi Jinping je čovjek s misijom"

U središtu "Misli Xi Jinpinga" je pojam kineskog sna - "veliko pomlađivanje kineske nacije" - vizija koju je Xi predstavio samo nekoliko tjedana nakon dolaska na vlast. Od tada je to postalo obilježje njegove vladavine, oblikujući mnoge njegove politike u zemlji i inozemstvu.

"Xi Jinping je čovjek s misijom. On vjeruje da zna kako povesti Kinu u obećanu zemlju nacionalnog pomlađivanja", rekao je Steve Tsang, direktor Kineskog instituta na Sveučilištu SOAS u Londonu, te dodao:

"Vraća se svojim mitskim vizijama kineske povijesti, kada je Kina bila najveća civilizacija i država na svijetu, a ostatak svijeta bi trebao poštovati, diviti se i slijediti vodstvo Kine."

Za jedne je Xi kineski san, za druge noćna mora

Istini za volju, mnogi su Kinezi ponosni na postignuća svoje zemlje. Pod Xijem je Kina proglasila kraj ekstremnog siromaštva, modernizirala je svoju vojsku, postala predvodnica u tehnologiji sljedeće generacije i uvelike proširila svoj globalni utjecaj. Teži postati dominantna sila u svemiru, zapovijeda najvećom mornaricom na svijetu i čini da se osjeća njezina težina kao supersile u nastajanju.

Za druge Xijev kineski san pretvorio se u njihovu istinsku noćnu moru. Na krajnjem zapadu zemlje muslimanske manjine su zatvarane, prisilno asimilirane i pomno nadzirane. U Hong Kongu prodemokratski pristaše svjedoče kako se sloboda i nada uništavaju u gradu promijenjenom do neprepoznatljivosti. Diljem zemlje brojni zagovornici ljudskih prava, aktivisti, novinari, profesori i biznismeni čame u zatvorima ili ih ušutkava strah. U Xijevim očima svi oni predstavljaju prijetnju njegovoj ambiciji za snažnom i ujedinjenom nacijom te se stoga moraju preoblikovati ili eliminirati.

Međutim, sjaj kineskog sna polako blijedi i za obične ljude - mlade stručnjake koji su se odlučili pasivizirati pred velikim pritiskom, štediše koji su izgubili svoju životnu ušteđevinu u ruralnim bankama, kupce kuća koji su odbili platiti hipoteke na nedovršenim domovima, kao i vlasnike tvrtki, otpuštene radnike i stanovnike koji su gurnuti na rub Xijevim nemilosrdnim karantenama zbog covida. Neki od njih možda su prije bili za Xija i njegovu viziju, ali sada plaćaju cijenu njegove politike.

Što je filozofija bijega?

Oni koji su najviše razočarani, traže izlaz. "Filozofija bijega" postala je kineska poštapalica koja zagovara iseljavanje kako bi se pobjeglo od onoga što neki vide kao budućnost osuđenu na propast pod Xijevom vladavinom. Xi se u više navrata hvalio da je Kina u usponu, a Zapad u padu - što je ojačano američkom političkom polarizacijom i njegovim uvjerenjem da je kineski superiorni politički model omogućio zemlji da se bori protiv covida bolje od zapadnih demokracija.

Ali sve veći broj pristalica "filozofije bijega" izravno je odbacio te priče, što pokazuje da mnogi Kinezi nemaju povjerenja u njegovo obećanje da će Kinu ponovno učiniti velikom.

"Gorak je osjećaj odbojnosti prema Zapadu"

U pozadini Xijevog kineskog sna gorak je osjećaj odbojnosti prema Zapadu, ukorijenjen u nacionalističkoj priči da je prije dolaska partije na vlast Kina pretrpjela "stoljeće poniženja" od stranih sila i bila napadnuta, podijeljena, okupirana i oslabljena.

"Posljednjih godina američke mjere za suzbijanje rastućeg utjecaja Kine samo su pojačale osjećaj da je Kina pod opsadom zapadnih sila. Takva ideja u Kini ima instinktivnu, emocionalnu privlačnost. Vrlo je moćna. Mislim da Xi to razumije i namjerava to iskoristiti za svoje ciljeve", rekao je McGregor.

Već kao lider u razvoju, Xi je pokazao snažan prezir prema stranim kritikama Kine. "Postoje neki stranci s punim trbuhom koji ne znaju ništa bolje nego uperiti prst u nas. Kina ne izvozi revoluciju, glad ili siromaštvo. Kina vam ne zadaje glavobolje. Što još želite?" rekao je Xi članovima kineske zajednice u Meksiku 2009. godine, dok je bio dopredsjednik.

Upozoravao na "infiltraciju" zapadnih vrijednosti

Xijevo najoštrije upozorenje Zapadu stiglo je prošlog ljeta, kada je predsjedao velikom proslavom obilježavanja stote obljetnice partije. Stojeći na vrhu Tiananmena, ili na Vratima nebeskog mira, visokog ulaza u palaču Zabranjenog grada carske Kine, Xi je izjavio da kineska nacija više neće biti "maltretirana, potlačena ili podčinjena" od stranih sila. "Svatko tko se usudi pokušati, naći će se glave krvavo razbijene o veliki čelični zid koji je iskovalo preko 1.4 milijarde Kineza", rekao je uz gromoglasni pljesak mase.

Otkako je došao na vlast, Xi je više puta upozoravao na "infiltraciju" zapadnih vrijednosti kao što su demokracija, sloboda tiska i neovisnost pravosuđa. Obrušio se na strane nevladine organizacije, crkve, zapadnjačke filmove i udžbenike – sve što smatra sredstvima za neprimjeren strani utjecaj.

Xijev odnos prema Putinu i SAD-u

Prema inozemstvu je Xi krenuo s agresivnom vanjskom politikom. "Xi misli da je ovo trenutak za Kinu. A da bi iskoristio taj trenutak, mora biti odlučan i riskirati", rekao je McGregor.

Pod Xijem se Kina otvoreno natjecala za globalni utjecaj sa Sjedinjenim Američkim Državama, koristeći svoju ekonomsku snagu kako bi stekla geopolitičku prednost. Kineske veze sa Zapadom najlošije su od masakra na trgu Tiananmen 1989. godine, a dodatno ih je pogoršala prešutna potpora Pekinga Moskvi nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Xi i njegov ruski kolega Vladimir Putin dijele duboku sumnjičavost i neprijateljstvo prema SAD-u. Oni također dijele viziju o novom svjetskom poretku - onom koji bolje odražava interese njihovih nacija i kojim više ne dominira Zapad.

Ali tek treba vidjeti koliko je zemalja spremno pridružiti se toj alternativnoj perspektivi. Stavovi o Kini postali su negativniji tijekom Xijeva desetljeća na vlasti u mnogim naprednim gospodarstvima, a u nekima su nepovoljni stavovi dosegnuli rekordne razine posljednjih godina.

Sveobuhvatne tvrdnje Pekinga o suverenitetu također su antagonizirale mnoge susjede u regiji. Kina je izgradila i militarizirala otoke u Južnom kineskom moru, podigla vojne tenzije s Japanom oko spornog lanca otoka i uključila se u krvave granične sukobe s Indijom. Također je pojačano vojno zastrašivanje Tajvana, samoupravne demokracije za koju je Xi obećao da će se "ponovno ujediniti" s Kinom.

Sa svoje strane SAD se upustio u natjecanje s Kinom te surađuje sa saveznicima i partnerima na poduzimanju niza mjera protiv Pekinga u geopolitici, trgovini i tehnologiji. To teško međunarodno okruženje, zajedno s politikom nultog covida i ekonomskim preprekama, predstavlja veliki izazov za Xija u godinama koje dolaze.

Partijski Kongres kao posveta slavlju Xijeve pobjede

No partijski Kongres bit će posvećen slavljenju Xijeve pobjede. Prema najnovijoj službenoj povijesti stranke, Xi je doveo Kinu "bliže središtu svjetske pozornice nego što je ikad bila". Mao je možda osnovao komunističku Kinu, ali prema narativu partije, Xi je taj koji će voditi zemlju do ponovnog rođenja kao nove globalne supersile. Njegov uspjeh ili neuspjeh u tome imat će dubok utjecaj na svijet.