(Patria) - Iz Ujedinjenih naroda je potvrđeno da je Kabinet generalnog sekretara zaprimio pismo koje su mu početkom sedmice uputili iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida i Pokreta "Majke enklave Srebrenica i Žepa". Pismo je osim generalnom sekretaru Antoniju Guterresu upućeno i savjetnici za prevenciju genocida u Vijeću sigurnoti UN-a Alici Wairimi Nderitu.
U pismu su žrtve zločina i genocida apelovale da se u UN-u pokrene rasprava o izvještajima glavnog tužioca ICTY/MICT i ponašanja Republike Hrvatske. Kao razlog navedena je opstrukcija Republike Hrvatske u progonu ratnih zločinaca u BiH i regionu, te poručeno da je potrebno pokrenuti mehanizme iz Akcionog plana generalnog sekretara u situacijama kad se u državama gdje je počinjen zločin opstruira rad pravosuđa.
"U ovakvim okolnostima, kada je Republika Hrvatska i po ocjeni ICTY/MICT međunarodni nosilac opstrukcija u procesuiranju teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava, Hrvatska vlada želi angažirati svoje oružane snage u BiH posredstvom NATO i UN-a što predstavlja prst u oko žrtvama", navedeno je u pismu.
Neizvjesno je hoće li generalni sekretar UN-a i postupiti po apelu žrtava, no ponašanje predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i velikog dijela tamošnje vlasti i javnosti moglo bi biti dobra osnova za široku raspravu u Ujedinjenim narodima o tome šta Hrvatska radi po pitanju procesuiranja ratnih zločina, ali i dati putokaz kuda bi vodilo ispunjavanje njihovih želja da u Bosnu i Hercegovinu pošalju svoje vojnike.
Iako je riječ o mirovnoj misiji, zasigurno bi ulazak hrvatskih vojnika u Bosnu i Hercegovinu donio dodatne tenzije i nemire, a žrtvama agresije na BiH probudio teška sjećanja. Poručuju to i preživjele žrtve hercegovačkih logora.
Istovremeno, upitno je kako bi to Hrvatska čuvala mir u Bosni i Hercegovini, dok istovremeno skriva bjegunce od zakona koji su optuženi za najveća zlodjela devedesetih.
Ono što bi UN također morao uzeti u obzir prilikom sagledavanja apela žrtava je ponašanje Milanovića po pitanjima genocida. Jer, desetine izjava dao je predsjednik Hrvatske u kojima negira ili relativizuje genocid. U međuvremenu se sastajao sa vođom separatističke politike unutar BiH i još jednim negatorom genocida Miloradom Dodikom, kojeg često ističe kao partnera za saradnju.
Sve skupa je poziv da se UN odazove apelu žrtava najvećeg zločina nakon Drugog svjetskog rata i da se skrene pažnja NATO-u, SAD-u i Evropskoj uniji da negator genocida kao vrhovni komandant nema pravo da pošalje svoju vojsku, jer ona ne bi imala mogućnost štititi mir i stabilnost, već bi bila dodatni detonator tenzija.
Fašistički stavovi ljevičara crnog obraza ne smiju biti kredibilni na međunarodnoj sceni.
(R.B.)