JESU LI PREGOVORI NEIZBJEŽNI I Amerikanci sad tvrde da Ukrajina ne može pobijediti

SARAJEVO, (Patria) - Tragični incident u Poljskoj, gdje je, po dosadašnjim saznanjima, ukrajinski projektil protuzračne obrane greškom pao na selo Przewowow i ubio dvojicu farmera, i dalje je u fokusu. 

Inzistiranje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na tome da se radi o ruskom projektilu, unatoč zaključcima Poljske, SAD-a i NATO-a - koji baš i nemaju interesa lagati u korist Rusije - sigurno ne pomaže da se ova nesreća uvaži kao takva i krene dalje. 

No u sjeni tog prijepora, u kojem Zelenski riskira nepotrebno pokvariti odnose s najvećim saveznicima, ostaje mnogo važnije pitanje - hoće li Ukrajina i Rusija morati opet sjesti za pregovarački stol? 

Rusija očito misli da hoće, što, s obzirom na poraze koje mjesecima trpi na bojnom polju, i nije posebno iznenađenje. Tako je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov i jučer pozvao SAD da "gurne" Kijev prema pregovorima, ali i rekao da ne može zamisliti "javne pregovore" kakve je zatražio Zelenski.

"Primio sam signale da (ruski predsjednik Vladimir) Putin želi izravne pregovore", rekao je Zelenski novinarima u Kijevu, ali i predložio da takvi pregovori budu javni jer "Rusija vodi javni rat".

I Zelenski i Putin spalili most prema pregovorima

No Zelenski je u prošlotjednom intervjuu kod CNN-ove voditeljice Christiane Amanpour na pitanje o pregovorima odgovorio da Kremlj još uvijek ne želi kraj rata, već samo pauzu, a da je od Putina dosad čuo samo ultimatume. 

Zelenski je, podsjetimo, nakon Putinovog potpisivanja aneksije četiriju ukrajinskih oblasti, sam potpisao dekret kojim se daljnji pregovori s Moskvom  proglašavaju "nemogućim" - dok god je Putin na čelu Ruske Federacije. 

Tako je i on praktički spalio mostove prema mirovnom rješenju, ali tek nakon što je to napravio Putin ilegalnom aneksijom i inzistiranjem na tome da je ukrajinski teritorij koji je okupirao sada "zauvijek" ruski. 

"Nećemo dozvoliti Rusiji da čeka, ojača snage i potom započne novi niz terora i globalnu destabilizaciju. Neće biti Minska 3 koji bi Rusija odmah prekršila", rekao je Zelenski ovog tjedna u videoobraćanju summitu G20. 

Minski sporazum 1 i 2, sklopljeni 2014. i 2015. uz posredništvo Francuske i Njemačke, trebali su okončati tadašnji rat u Donbasu, ali nijedna strana nije ispunila uvjete sporazuma - Kijev jer je bio nepovoljan za njega, a Moskva pod ciničnom izlikom da nije zaraćena strana, iako su ruski separatisti u Donbasu bili svo vrijeme pod njenom kontrolom.

Kremlj priznao da je ostavljanje Ukrajine bez struje ucjena 

To je potvrđeno i jučerašnjom presudom nizozemskog suda o separatističkom rušenju putničkog zrakoplova prijevoznika Malaysia Airlines iz Amsterdama za Kuala Lumpur.

Peskov je pak dao vrlo ilustrativan odgovor na pitanje o još jednom golemom raketnom napadu na ukrajinsku električnu i toplinsku infrastrukturu u utorak, kad je ukrajinski projektil i završio u Poljskoj u pokušaju obaranja ruskog. 

"To se dogodilo zbog kijevskog odbijanja vođenja pregovora s Rusijom", rekao je ruskoj novinskoj agenciji TASS, priznajući tako da im je strategija energetskom ucjenom i terorom natjerati Kijev na prekid rata pod njihovim uvjetima. Koliko god je takva ucjena odvratna i kukavička, toliko je i tipična za ratnu strategiju režima Vladimira Putina. 

I drugi dužnosnici Kremlja, pa i sam Putin, već više od mjesec dana signaliziraju da su opet otvoreni za pregovore koji su prekinuti još u travnju. 

Meduza, nezavisni ruski portal koji se morao preseliti u Latviju, objavio je u listopadu da Putin kao glavni uvjet za prekid sukoba navodi zadržavanje Krima. S obzirom na to da je samo koji tjedan ranije proglasio aneksiju Hersonske, Zaporiške, Donjecke i Luhanske oblasti, pitanje je koliko je istine u tome. 

Ipak, za Kijev je daleko važnije što i iz Washingtona dolazi sve primjetniji pritisak da, ako već nije spreman nastaviti pregovore s Moskvom, ne isključuje tu opciju u budućnosti.

Američki vojni zapovjednik: Vojna pobjeda vjerojatno nije ostvariva

Prvi takav izvještaj objavio je Washington Post, pozivajući se na izvore iz administracije Joea Bidena, prema kojima je ukrajinsko odustajanje od pregovora izazvalo zabrinutost u Europi i drugim dijelovima svijeta. Ipak, i oni se slažu s Kijevom da Moskva trenutno nije ozbiljno zainteresirana za konkretne pregovore. 

No daleko najjače je odjeknula prošlotjedna izjava zapovjednika združenog stožera američkih oružanih snaga, generala Marka Milleyja: "Mora postojati obostrano priznanje da vojna pobjeda vjerojatno nije ostvariva, u pravom smislu riječi, vojnim sredstvima, i stoga se morate okrenuti drugim sredstvima." Dodao je da bi očekivano zimsko zatišje u ratovanju moglo predstavljati "priliku za pregovore" Kijeva i Moskve.

Milley je i u četvrtak na tiskovnoj konferenciji u Pentagonu ponovio da, unatoč ruskim strateškim, operativnim i taktičkim porazima, "vjerojatnost ukrajinske vojne pobjede - definirane kao izbacivanje Rusa iz cijele Ukrajine, uključujući Krim" - nije visoka te da je realnije "političko rješenje u kojem bi se, politički, Rusi povukli".

Nakon što je Milleyjeva izjava izazvala spekulacije da bi SAD mogao ostaviti Ukrajinu na cjedilu - pogotovo sad kad su republikanci, čiji su birači mnogo skeptičniji oko vojne pomoći toj zemlji, osvojili većinu u donjem domu Kongresa - Bijela kuća je, prema pisanju lista Politico, požurila uvjeriti Kijev da će ga nastaviti vojno podržavati u nadolazećim bitkama i da ne očekuje da odmah krene u pregovore s Moskvom. 

Strah od nuklearnog armagedona

Ipak, Washington je sve zabrinutiji zbog mogućeg ruskog korištenja nuklearnog oružja. I sam Biden je prošlog mjeseca upozorio na opasnost od "nuklearnog armagedona", jednaku kao u vrijeme Kubanske raketne krize 1962. Tu je i zima bez ruskog plina za Europu, ali i opasnost da slanje oružja Ukrajini kritično isprazni vojne zalihe NATO-a. 

Predviđanjima da će rat završiti pregovorima u međuvremenu se pridružio i Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, ali i naglasio "da je ishod tih pregovora usko povezan sa snagom na bojnom polju" te da je "na Ukrajini da odluči" kada će pregovarati.