Članak

Rasprava u Evropskom parlamentu: Dodik mora otići, BiH i EU idu zajedno i tačka!

Fabio Massimo Castaldo podsjetio je da nije dovoljno prijetiti sankcijama, jer Dodik podriva državu i negira genocid dok podiže spomenike osuđenim ratnim zločincima. 

(Patria) - Evropski parlament raspravljao je danas o stanju u Bosni i Hercegovini, a najviše pažnje eurozastupnici posvetili su separatističkom djelovanju Milorada Dodika, utjecaju Rusije i Kine i evropskom putu BiH.

"Taktičko stajanje uz Milorada Dodika ne donosi korist nikome. RS i Dodik moraju shvatiti da institucije države BiH moraju funkcionisati", poručio je Michael Gahler iz EPP-a tokom rasprave o BiH. 

“Situacija u BiH se još više zakomplikovala agresijom Rusije na Ukrajinu. Napretka ne može biti bez konsenzusa, ali se konsenzus ne postiže manipulacija. Ustavni sistem očito ne poštuje prava svih.  Traženi ubrzani kandidatski status zahtjeva ubrzan pristup ispunjavanje 14 prioriteta, svaki njen napredak treba podržati, ali i reagirati na opasne stranputice”, poručio je eurozastupnik iz Hrvatske Tonino Picula. 

"Ruska agresija u Ukrajini trebala bi poslužiti kao poziv na buđenje za pristup EU prema Bosni i Hercegovini. To pokazuje da se evropska sigurnost ne može uzimati zdravo za gotovo i da nam je potreban Zapadni Balkan da se integriše u euroatlantske strukture kao što su EU i NATO u kako bi se zaustavio ruski uticaj i osigurala demokratska budućnost regiona. Dodikovo kontinuirano savezništvo sa ratnohuškačkim ruskim predsjednikom predstavlja prijetnju evropskoj sigurnosti i još jednom pokazuje da ne poštuje međunarodno pravo, državni suverenitet ili teritorijalni integritet. To je hitan podsjetnik državama članicama EU da sankcije treba implementirati sada, umjesto da se s njim pregovara o budućnosti BiH. Obnovljeno interesovanje međunarodne zajednice za BiH i snažan angažman sa njenim građanima je od vitalnog značaja,jer treba da radimo sa demokratskim snagama u pravcu punopravne demokratije koju građani BiH zaslužuju i koju smo im obećali", poručila je Tineke Strik.

"Nacionalističke politike u BiH moraju biti sankcionisane. BiH treba dobiti status kandidata, ali joj istovremeno aktivno pomoći da provede svoje reformske obaveze na putu ka EU", poručio je eurozastupnik iz Slovenije Klemen Grošelj.

Ilhan Kyuchyuk iz Bugarske pozvao je da se mora snažno odgovoriti na Dodikov separatizam i blokadu države. 

“Moramo se pobrinuti da se izbori održe, budu transparentni i da se provedu rezultati. Davanje statusa kandidata bilo bi odlično i za BiH i za regiju. EU i BiH idu zajedno i tačka”, poručio je bugarski eurozastupnik. 

Romeo Franz iz parlamentarne grupe Zelenih rekao je da Putinov napad na Ukrajinu podsjeća i na rat u BiH. 

“Putin želi vratiti Zapadni Balkan u prošlost, a njegov najjači saveznik je MIilorad Dodik i mi već duže vrijeme tražimo sankcije za njega. Paket mjera Evropske komisije i nekih zemalja je sramotan. Dodik treba otići, ovdje se radi o budućnosti. Trebamo osnažiti demokratske snage u BiH i na Zapadnom Balkanu”, poručio je Franz.

Roman Haider kazao je da EU već dvije decenije ulaže napore u BiH, ali bez rezultata. 

“Bilo bi potpuno neodgovorno primiti tako krhku državu u EU. Bosna i Hercegovina je primjer i sve većeg kineskog utjecaja”, poručio je Heider. 

Poljski eurozastupnik Bogdan Rzonca kazao je da je mnogo puta bio u Sarajevu i razgovarao o evropskoj perspektivi. 

“Dejtonski sporazum je sada potkopan i to može dovesti do raspada zemlje. Postoje problemi i ljudi u Beogradu koji žele utjecati na sve ek JU zemlje. RS je proslavila svoj dan osnivanja uz podršku Kine i Rusije. EU mora biti vrlo oštra naspram njih ukoliko da se BiH pridruži”, dodao je Rzonca. 

Fabio Massimo Castaldo podsjetio je da nije dovoljno prijetiti sankcijama, jer Dodik podriva državu i negira genocid dok podiže spomenike osuđenim ratnim zločincima. 

“Moramo reagirati, inače će Rusiji biti veoma lako da otvori novi front u srcu Evrope”, dodao je.

Kad kažemo ujedinjeni u različitosti svi mislimo na EU, ali ja to vidim i u BiH. Međutim, već 20 godina ta različitost je zarobljena od strane nacionalista iz političkih interesa. Nakon 30 godina nezavisnosti ovoj zemlji želim da izvuče snagu iz razlika. Miloradu Dodiku treba uvesti sankcije, poručila je Delara Burkhardt.

Irena Joveva iz Slovenija kazala je da Dodik 30 godina nakon rata Dodik pokušava uništiti BiH. 

“Ko je Dodik. Kako neko može ne osuditi njegovo ponašanje. Građani BiH zaslužuju bolji život i prave lidere. Moramo podržati te građane na putu ka EU i jednoglasno prokazati sve autokrate, jer je dosta hipokrizije u EU. Metode autokrata su nažalost slične”, poručila je Joveva. 

Andreas Schieder kazao je da stanje na Zapadnom Balkanu opasno, a u Bosni i Hercegovini posebno.

“Krivac za to je Milorad Dodik koji daje sve od sebe kako bi doveo BiH do raspada. Zato se trebamo više angažirati, ne samo prijetiti nego i donijeti sankcije Dodiku. Moramo nastupiti složnije, i Mađarska i Hrvatska se trebaju uključiti”, poručio je Schieder. 

Reinhard Butikofer ističe da znaju da je Zapadni Balkan meta Putina i pita se hoće li ponoviti ukrajinsku grešku. 

“No, Dodik se mora odlučiti. Ne može istovremeno podržavati dvije strane i naposlijetku je legitimno to što radi Kina, ali moramo kritizirati njihovu ulogu u BiH. Na nama je da to spriječimo, ako ne ponudimo evropsku perspektivu BiH, ne nudimo dovoljno”, poručio je Butikofer. 

U diskusiji je slovenačka parlamentarka Tanja Fajon, koja je kazala da je rat u Ukrajini opasnost za BiH. 

“Strah od toga da bi Putinovi plaćenici mogli iskoristiti situaciju u Ukrajini za pokretanje rata u BiH je nešto opipljivo. Eksalacija nacionalističkih tendencija prijeti miru u BiH.Pozivamo na sankcije protiv Milorada Dodika, no vjerovatno za to neće biti konsenzusa, jer vidimo da je gospodin Orban protiv toga”, poručila je Fajon. 

Na kraju se zastupnicima ponovo obratio komesar Oliver Varhely, koji se zahvalio zastupnicima i poručio da Bosna i Hercegovina pokazuje posvećenost evropskom putu, no mora se biti svjestan unutrašnjih tenzija. 

“Postoje prijetnje stabilnosti BiH. Evropska komisija će početi pripreme paketa za proširenje za 2022. godinu i to će biti prilika za procjenu u odnosu na BiH. Samo provođenje 14 prioriteta će dovesti do napretka”, zaključio je Varhely.

#BiH