Članak

Od početka ruske agresije na Ukrajinu u BiH ušlo više od 50.000 Ukrajinaca, ostalo ih 153

U Bosni i Hercegovini se nalaze 153 izbjeglice iz Ukrajine prema saznanjima UNHCR-a.

(Patria) - Dvanaest mjeseci od ruske invazije na Ukrajinu, više od 13 miliona ljudi i dalje je protjerano iz svojih domova, uključujući skoro 8 miliona izbjeglica širom Evrope i oko 5 miliona interno raseljenih unutar Ukrajine. Izgledi za njihov povratak u bliskoj budućnosti otežani su stalnim neprijateljstvima, nesigurnošću i razaranjem u njihovim matičnim regijama, kako se navodi u dva nova izvještaja koje je danas objavio UNHCR, Agencija UN-a za izbjeglice.

U Bosni i Hercegovini se nalaze 153 izbjeglice iz Ukrajine prema saznanjima UNHCR-a. Od početka invazije, zabilježeno je više od 51.000 dolazaka ukrajinskih izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu, ali većina je napustila zemlju. Za razliku od drugih evropskih zemalja, izbjeglice iz Ukrajine nemaju mogućnost boravka pod privremenom zaštitom jer vlasti u BiH tu opciju nisu usvojile. Boraveći privremeno na osnovu humanitarnih razloga ili bezviznog režima, ukrajinske izbjeglice ne ostvaruju sva prava kao pod privremenom zaštitom. Neki od njih se stoga odlučuju na traženje azila u BiH.

„Nadamo se da će vlasti BiH preispitati svoju odluku i odlučiti uvesti privremenu zaštitu za izbjeglice iz Ukrajine. To bi bilo najbolje rješenje da se svim ukrajinskim državljanima omogući pristup adekvatnoj zaštiti i pravima dok su izvan svoje matične zemlje”, rekla je Lucie Gagné, predstavnica UNHCR-a u Bosni i Hercegovini.

Kako bi razumjeli tešku situaciju raseljenih i bolje kanalisali pomoć, UNHCR je uradio treći krug istraživanja o namjerama, intervjuišući hiljade ljudi koji su raseljeni zbog rata. Pod nazivom „Životi na čekanju“, najnoviji izvještaji, jedan sa fokusom na izbjeglice, a drugi na interno raseljena lica, pružaju uvid u iskustva raseljenih Ukrajinaca godinu dana kasnije, kao i njihove namjere i faktore koji utiču na njihov izbor.

Među ključnim nalazima iz dva izvještaja su:

- Velika većina izbjeglica i interno raseljenih Ukrajinaca – nekih 77 posto, odnosno 79 posto – želi se jednog dana vratiti kući, međutim, samo 12 posto i izbjeglica i interno raseljenih lica planira to učiniti u naredna tri mjeseca.

- Glavne prepreke koje sprečavaju povratak izbjeglica su zabrinutost za sigurnost i sigurnost u područjima njihovog porijekla. Druge navedene zabrinutosti odnose se na pristup osnovnim uslugama i njihovu dostupnost - uključujući struju, vodu i zdravstvenu zaštitu, mogućnosti za rad i adekvatan smještaj, a na sve to je u velikoj mjeri utjecao rat.

- Među interno raseljenim licima, pristup adekvatnom smještaju je druga glavna prepreka održivom i dostojanstvenom povratku, nakon sigurnosnih razloga zbog rata.

- Izbjeglice koje su izrazile namjeru da se vrate u naredna tri mjeseca bile su uglavnom starije životne dobi, oni koji su odvojeni od porodice u Ukrajini, ili oni koji se suočavaju s izazovima inkluzije u zemljama u koje su izbjegli. Rezultati također pokazuju da za one sa specifičnim potrebama ili povećanom ranjivosti izgledi za socio-ekonomsku inkluziju mogu biti otežani i mogu uticati na namjeru nekih od njih da se vrate.

- Oko 18 posto ispitanih izbjeglica još uvijek nije odlučno da li da se vrati. “Ne možemo razmišljati o budućnosti ili o tome kakva je situacija u Ukrajini i koliko će dugo ovo trajati. Možemo razmišljati samo o sadašnjosti”, rekao je jedan od učesnika istraživanja.

- Usprkos izazovima koje nosi izbjeglištvo, uočena su neka važna poboljšanja. Među grupom izbjeglica koja je učestvovala u drugom i posljednjem istraživanju, 45 posto je bilo u iznajmljenom smještaju, u odnosu na 27 posto u prethodnom istraživanju. Broj onih koji primaju prihod od zaposlenja takođe se povećao na 46 procenata sa 37 procenata.

- Ipak, među istom grupom, udio koji se oslanja na socijalnu zaštitu ili novčanu pomoć opao sa 57 posto na 50 posto, značajan dio ostaje nezaposlen. Mnogi drugi su našli niskokvalifikovane poslove, ali za većinu prihodi nisu dovoljni da pokriju njihove najosnovnije potrebe.

Na osnovu ovih i drugih nalaza, UNHCR daje niz preporuka u izvještaju. Od ključne je važnosti osigurati da se izbjeglicama kontinuirano pomaže da donose slobodne iutemeljene odluke o svojoj budućnosti, te da se podrže zemlje domaćini i lokalne zajednice kako bi izbjeglice mogle pristupiti svojim pravima, uslugama i dostojanstvenom radu.

Podrška raseljenih stanovnika u Ukrajini je takođe ključni prioritet. Spontane povratnike treba podržati kroz kombinaciju humanitarnih programa, programa oporavka, razvoja i programa privatnog sektora, čime se otvara put ekonomskom oživljavanju, oporavku i rekonstrukciji.

Prošle sedmice, UNHCR je pokrenuo svoj dopunski apel za situaciju u Ukrajini, izlažući plan odgovora i finansijske zahtjeve za 2023. Ukupne potrebe iznose 1,1 milijardu dolara – 602,5 miliona dolara unutar Ukrajine i 517 miliona dolara u zemljama domaćinima izbjeglica u Evropi. UNHCR i dalje poziva međunarodnu zajednicu da podrži raseljeno stanovništvo Ukrajine – unutar i izvan zemlje.

#BiH