U Hrvatskoj godišnje nastaje više od 480.000 tona otpada od hrane

(Patria) - U Hrvatskoj godišnje nastaje više od 480.000 tona otpada od hrane, od čega se više od 260.000 tona odnosi na dijelove lanca hrane van domaćinstava.

Učesnici jučerašnjeg panela održanog na Agronomskom fakultetu u Zagrebu poručili su da se odgovornost za smanjenje bacanja hrane mora proširiti.

Na panelu "Hrana nije otpad: Kako podstaći domaćinstva na smanjenje bacanja hrane?" istaknuto je da veću odgovornost u održivosti i smanjenju otpada od hrane moraju, uz domaćinstva, preuzeti i trgovački lanci, ugostitelji i proizvođači.

Svi oni trebali bi, navedeno je, potruditi se da bolje upravljaju zalihama, ali i snižavati cijene proizvoda pred istekom roka, kao i donirati viškove i sarađivati s platformama koje sprječavaju bacanje ispravne hrane.

Prema podacima Eurostata, u Evropskoj uniji je 2023. godine nastalo 58,2 miliona tona otpada od hrane, odnosno oko 130 kilograma po stanovniku, pri čemu domaćinstva čine 53 posto tog otpada.

Novi podaci za Hrvatsku govore, pak, o više od 480.000 tona bačene hrane godišnje, što je znatno više od ranije procjene od oko 286.000 tona.

Voditeljica Službe za kvalitet hrane i informisanje o hrani u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marija Batinić Sermek kaže da je riječ o korekciji podataka jer se pokazalo da uzorak za poslovni sektor nije bio reprezentativan.

Prema novim podacima, oko 46 posto otpada od hrane nastaje u domaćinstvima, dok se ostatak, oko 260.000 tona godišnje, odnosi na poslovni i institucionalni sektor, na proizvodnju, preradu, trgovinu, ugostiteljstvo i druge dijelove lanca hrane.

Preliminarno istraživanje Agronomskog fakulteta i Zagrebačke županije, provedeno među 328 ispitanika, pokazalo je da se hrana u domaćinstvima najčešće baca zbog isteka roka trajanja, kvarenja, viška pripremljene hrane i ostataka nakon obroka.

Govoreći o mogućim rješenjima, koosnivač platforme Crumbs Antonio Matušan predstavio je model kojim se višak hrane iz trgovina, pekara, restorana, hotela i slastičarni prodaje korisnicima po sniženim cijenama, najčešće kroz takozvane pakete iznenađenja.

- Korisnik dobija nižu cijenu i efekat iznenađenja, a partner monetizuje nešto što bi inače bacio - rekao je Matušan.

Dodaje da je platforma u dvije godine dosegnula više od 100.000 korisnika aplikacije i doprinijela spašavanju oko 50 tona hrane, pri čemu pojedini partneri preko platforme mjesečno prodaju višak hrane vrijedan između 15.000 i 20.000 eura.

Istakao je, međutim, da trgovački lanci i dalje oklijevaju s uključivanjem u takve modele.

Batinić Sermek ističe da sistem doniranja hrane u Hrvatskoj daje rezultate te podsjeća da je doniranje oslobođeno plaćanja PDV-a, dok je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti sufinansirano devet banaka hrane kojima upravlja Hrvatski Crveni križ.

- Ministarstvo je za devet banaka hrane i gotovo 90 posrednika u doniranju hrane isplatilo ukupno 3,5 miliona eura - rekla je.

Najavila je i ciljane edukacije građana, naročito o oznakama roka trajanja. Kako je upozorila, potrošači često ne razlikuju oznake "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do".

- Nakon isteka oznake "najbolje upotrijebiti do" većina ljudi će hranu baciti, a neće ni promisliti da možda mogu pogledati, pomirisati, provjeriti kako izgleda i kakav je okus - dodala je Batinić Sermek.