Najviši sud UN-a 19. novembra donosi odluku u slučaju genocida nad Rohinjama

(Patria) - Najviši sud Ujedinjenih nacija, Međunarodni sud pravde (MSP), će 19. novembra donijeti značajnu presudu o tome da li je obračun Mjanmara s njegovom većinski muslimanskom manjinom, Rohinjama, predstavljao genocid, saopštili su zvaničnici u utorak, javlja AFP.

Sudije Međunarodnog suda pravde sedam godina razmatraju optužbe Gambije da je brutalna represija Mjanmara nad Rohinjama prekršila Konvenciju UN-a o genocidu iz 1948. godine.

Iako MSP nema mehanizme za provođenje svojih odluka, presuda da je Mjanmar počinio genocid izvršila bi dodatni međunarodni pritisak na tamošnju vojnu huntu i bila bi shvaćena kao pravda za stotine hiljada Rohinja.

Pravni stručnjaci s velikom pažnjom prate odluku MSP-a, suda koji rješava sporove između država, tražeći naznake o tome kakav bi stav sud mogao zauzeti u ključnom slučaju genocida koji je Južna Afrika pokrenula protiv Izraela zbog njegove kampanje u Gazi.

Mjanmar je uvijek negirao provođenje genocida nad Rohinjama, tvrdeći da su njihove akcije bile usmjerene protiv vojnog ustanka pobunjenika, nakon niza napada u kojima je poginulo dvanaest pripadnika sigurnosnih snaga.

Obračun koji su proveli vojska Mjanmara i budističke milicije prisilio je stotine hiljada Rohinja na bijeg u susjedni Bangladeš, odakle su donijeli potresna svjedočanstva o grupnim silovanjima i masovnim pogubljenjima.

Više od milion Rohinja i dalje živi s druge strane granice, u Bangladešu, u najvećem izbjegličkom naselju na svijetu.

'Kolektivna savjest'

Tokom saslušanja o ovom slučaju u januaru, ministar pravde Gambije Dawda Jallow rekao je sudu da su Rohinje pretrpjele „najužasnije nasilje i razaranje koje se može zamisliti“.

„Ovdje nije riječ o apstraktnim pitanjima međunarodnog prava. Riječ je o stvarnim ljudima, stvarnim pričama i stvarnoj grupi ljudskih bića“, rekao je Jallow.  „Rohinje iz Mjanmara. Oni su bili meta uništenja“, dodao je ministar.

Gambija je pokrenula postupak pred MSP-om na osnovu odredbi Konvencije UN-a o genocidu, koja omogućava svakoj državi da reaguje ukoliko posumnja da se vrši genocid.

Navodna kršenja Konvencije „predstavljaju mrlju na našoj kolektivnoj savjesti i bilo bi neodgovorno praviti se da nas se to ne tiče“, izjavio je Jallow.

Mjanmar je tokom saslušanja uzvratio tvrdnjom da su optužbe „neosnovane“.

„Emotivan jezik i nejasni prikazi činjenica nisu zamjena za precizno i ​​temeljito iznošenje činjenica“, izjavio je Ko Ko Hlaing, ministar u uredu predsjednika.

Na prethodnom ročištu 2019. godine, de facto civilna liderka Aung San Suu Kyi lično se obratila sudu, smještenom u znamenitoj Palati mira u Hagu.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir rekla je da ovaj slučaj nosi rizik od ponovnog rasplamsavanja krize koja je dovela do protjerivanja Rohinja, te dodala da iza represije nije stajala „genocidna namjera“.

Međutim, Suu Kyi (81) neće prisustvovati izricanju presude. Ona se nalazi u kućnom pritvoru u glavnom gradu Naypyidawu otkako je svrgnuta s vlasti u vojnom udaru 2021. godine.

Međunarodni sud pravde već je donio jednu odluku u ovom predmetu, naloživši Mjanmaru 2020. godine da „poduzme sve mjere koje su u njegovoj moći kako bi spriječio počinjenje svih djela“ opisanih u Konvenciji o genocidu. Ta djela uključuju „ubijanje pripadnika grupe“ i „namjerno nametanje grupi životnih uslova sračunatih na njeno fizičko uništenje, u cjelini ili djelimično“.

Sudije MSP-a također su odbacile prigovor Mjanmara na nadležnost suda, potvrdivši da imaju ovlasti odlučivati ​​o pitanju genocida.

MSP nije jedini sud koji istražuje moguće zločine počinjene nad RohinJama. Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda (MKS), koji je također sa sjedištem u Hagu, zatražio je 2024. godine od sudija izdavanje naloga za hapšenje vođe mjanmarske hunte, Min Aung Hlainga, zbog navodnih zločina protiv čovječnosti.

Također, u Argentini se vodi postupak na osnovu principa univerzalne nadležnosti – ideje prema kojoj su određeni zločini toliko teški da se mogu procesuirati pred bilo kojim sudom.