Zornić Evropi: Nakon godina šutnje, prvi odgovor stiže dok na čelu reformi sjedi član stranke koja podržava diskriminaciju

(Patria) - Dok u Bosni i Hercegovini vrijeme za izborne reforme nepovratno ističe, a izbori 2026. godine prijete da će opet biti održani po diskriminacionim pravilima, podnositeljica zahtjeva u istorijskom slučaju "Zornić protiv Bosne i Hercegovine", Azra Zornić, uputila je još jedan oštar apel Evropskom odboru ministara(C0MCoE).

"Njen zahtjev od 4. februara, međutim, nosi sa sobom jedan važan, iako gorak, detalj: ovo je prvi put da je, nakon godina redovnih šestomjesečnih apela, primila bilo kakav formalni odgovor od Odbora.

Ovaj krhak znak komunikacije dolazi u trenutku kada se iza formalnih izvještaja o radu "Radne grupe" za izborne reforme, koju vodi ministar pravde Davor Bunoza, javlja još goruće pitanje: kako lično angažovani član stranke koja je ideološki vezana za koncept "konstitutivnih naroda" može iskreno da vodi proces njihovog ukidanja?

Ritual neakcije pred očima Evrope

U svom najnovijem izvještaju Odboru ministara, ministar Bunoza (HDZ BiH) navodi da je Radna grupa, koja je trebala da razriješi višegodišnju blokadu, tek primila tri prijedloga za ustavne izmjene, ali ih nije ni razmatrala.

Sljedeći sastanak je zakazan za 18. februar, što znači da se, samo nekoliko mjeseci pred raspisivanje izbora, još uvijek nije ušlo u suštinu problema.

Ovakav "napredak" dolazi nakon 16 godina ignorisanja presude u slučaju "Sejdić i Finci" i nakon niza uzaludnih obećanja, uključujući i ona iz posljednjeg koalicionog sporazuma iz 2022. godine.

Zornić u svom zahtjevu Evropi implicitno kritikuje ovu strategiju odugovlačenja, tražeći hitnu akciju kako bi se spriječilo da se građani Bosne i
Hercegovine po sedmi put suoče sa diskriminacionim izborima. Činjenica da je njen dosadašnji uporni rad ostao bez odgovora, a da se sada javlja tek kada se približava rok, samo potvrđuje percepciju da se djeluje samo pod najvećim pritiskom.

Sukob interesa na čelu reformskog procesa

Najveći problem, kako ukazuju analitičari, nije samo spora procedura, već i osoba koja je postavljena da je vodi. Davor Bunoza, kao dugogodišnji član i funkcioner Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH), pripada stranci čija je temeljna ideologija zaštita interesa "konstitutivnog hrvatskog naroda" kroz mehanizam konsocijacije.

Upravo taj mehanizam, koji Bosnu i Hercegovinu dijeli na etničke
kategorije, Evropski sud je proglasio diskriminacionim.

Postavlja se pitanje sukoba interesa: može li političar čija stranka živi od i za etničku podjelu iskreno da radi na njenom ukidanju? Može li ministar pravda, čija stranka inzistira na "konstitutivnosti", da vodi proces koji je upravo to treba da ukloni iz Ustava?

Vrijeme je za političku, a ne samo proceduralnu odluku

Zahtjev Azre Zornić nije samo lična borba za pravo da se kandiduje za Predsjedništvo BiH. On je simbol borbe desetina hiljada građana – "Ostalih" – koji su isključeni iz ključnih političkih procesa. On je takođe i test kredibiliteta za evropske institucije koje godinama vrše pritisak na Sarajevo, ali se suočavaju sa zidom domaćeg političkog otpora.

Kako se bliži rok za sastanak Odbora ministara, gdje će se odlučivati o eventualnim novim mjerama pritiska protiv Bosne i Hercegovine, poruka je jasna: vrijeme je za rezultate, a ne za nove sastanke.

A dok na čelu procesa reformi stoje političari čiji interesi su direktno u sukobu sa ciljem tih reformi, sumnja u iskrenost cjelokupnog procesa, koju je dugogodišnjom šutnjom i sada sporim odgovorima potvrdio i sam Odbor, ostaje više nego opravdana.