Čović isprozivao Fortu zbog BHRT-a i vozača: Ali i zetu Primorcu ističe drugi i posljednji mandat direktora BHANSA-e

(Patria) - Drugi petogodišnji mandat direktora BHANSA-e Davorina Primorca ističe 25. marta, a pokušaj da se promijeni Zakona o BHANSA-i kako bi se upravi omogućio neograničen broj mandata osujećen je u Predstavničkom domu PS BiH, dok su izmjene u Domu naroda PS BiH usvojene. Novog pokušaja nije bilo, a izmjene je ponovo trebalo predložiti Ministarstvo prometa i komunikacija BiH na čijem je čelu Edin Forto.

U izjavi za medije šef HDZ-a ali i punac Davorina Primorca jučer se posebno obrušio na Edina Fortu čije ime nije ni izgovorio ali je poručio da ne radi svoj posao.

„On je trebao riješiti BHRT, on je trebao riješiti pitanje vozača, što ne izađe s inicijativom prema Vijeću ministara“, upitao je Čović.

No, sigurno je da se razlog za Čovićevo nezadovoljstvo krije i u tome što nije riješeno pitanje BHANSA-e, a čije poslovanje preispituje Komisija za saobraćaj i komunikacije PS BiH.

Primorac je dva puta izbjegao javno saslušanje jer se nalazio na bolovanju, a u decembru 2025. godine pokušao je izdejstvovati da se uopće ne raspravlja o BHANSA-i pred ovom Komisijom upućujući oštro pismo predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto, Delegaciji EU, OHR-u, ali i samoj Komisiji.

U tom pismu u koje je Patria imala uvid, Primorac navodi da je neusvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o BHANSA-i dovelo ne samo BHANSA-u, nego i sektor civilnog zrakoplovstva u poziciju ozbiljnih operativnih i sigurnosnih izazova.

“Posebno ozbiljne posljedice ima nemogućnost uspostavljanja usluga u "U-space" zračnom prostoru, s ciljem sigurnog upravljanja velikim brojem dronova, a što je predviđeno tek izmjenama i dopunama Zakona. Upravljanje dronovima predstavlja ključni sigurnosni mehanizam koji omogućava nadzor, kontrolu i integraciju bespilotnih letjelica u zračni prostor. U situaciji kada ove usluge nisu i ne mogu biti implementirane, dronovi ostaju neidentificirani objekti u prostoru u kojem se istovremeno odvija zračni promet. Time se stvara posebna vrsta rizika za zrakoplove koje operiraju na malim visinama, kao i komercijalne zrakoplove u fazi prilaza i odlaska. Napominjemo da u Bosni i Hercegovini postoji veliki broj zrakoplova koji intenzivno lete na malim visinama, uključujući veliki broj helikoptera, laku avijaciju i sportske letjelice. Posebno je važno spomenuti da Helikopterski servis Vlade Republike Srpske raspolaže sa više helikoptera koji se redovno koriste u spasilačkim, medicinskim i drugim hitnim intervencijama, odnosno letovima koji se u pravilu odvijaju upravo u visinskim slojevima, gdje bespilotne letjelice bez adekvatnog nadzora mogu predstavljati direktnu prijetnju sigurnosti”, naveo je Primorac.

On je napomenuo da su već zabilježeni incidenti, gdje je evidentirano više situacija u kojima su dronovi predstavljali prijetnju po sigurnost zračnog prometa.

“Dopisom Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, nam je dostavljena informacija o evidentiranju više nedozvoljenih letova dronova u širem području aerodroma Butmir, kao i iznad vojno osjetljivih lokacija,,Rajlovac" i,,Butile". Ministarstvo odbrane jasno je ukazalo da se radi o letovima koje nije bilo moguće identificirati postojećim sredstvima nadzora, te da takve aktivnosti predstavljaju prijetnju vojno-kontroliranom području i zahtijevaju hitnu institucionalnu koordinaciju. Ovi slučajevi dodatno potvrđuju koliko je ozbiljna posljedica odsustva uspostavljenog sistema za upravljanje dronovima, budući da se bez U-space usluga ne može osigurati pravovremeno prepoznavanje, praćenje i regulacija prisustva bespilotnih letjelica u zračnom prostoru u kojem se istovremeno odvija civilni i vojni promet. Upravo zbog toga, problem neusvajanja Zakona nije samo regulatorno pitanje, nego direktno utiče na sposobnost nadležnih institucija da spriječe situacije koje mogu ugroziti sigurnost letova i civilne i vojne prirode”, naveo je Primorac.

On je optužio Komisiju da je glasanjem protiv predloženih izmjena Zakona doprinijela ugrožavanju civilnog zrakoplovstva u BiH i narušavanju sigurnosti sistema.

Bez obzira da li bile usvojene ili ne izmjene Zakona o BHANSA-i, ova institucija trebala bi nakon deset godina dobiti novog direktora. A ukoliko ponovo u proceduru ne uputi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o BHANSA-i Forto bi onda svakako trebao tražiti da se raspiše konkurs za direktora BHANSA-e. Konkurs raspisuje Vijeće BHANSA-e na čijem je čelu šefica kabineta Edina Forte, Sanja Škuletić-Malagić.