Protesti u Iranu uz podršku Trumpa i Netanyahua

Piše: Armin Sijamić

Više od dvije sedmice traju protesti u Iranu. Protesti su počeli zbog stanja u ekonomiji. Ali, ubrzo su od grupe demonstranata pretvoreni u nasilne proteste s kojih se traži rušenje postojećeg sistema. U tome imaju podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Brzina i količina važnih događaja, posebno vezanih za političke i ekonomske prilike u Sjedinjenim Američkim Državama, nekad ne dozvoljava medijima ni minimum vremena da im se detaljnije posvete. Tako je, na primjer, krajem prošle i početkom ove godine fokus javnosti brzo prebačen sa slučaja zloglasnog Jeffreya Epsteina na američku akciju u Venecueli i najavu Trumpa da će možda poduzeti slične akcije prema Meksiku, Kolumbiji, Kubi i Danskoj (Grenlandu).

http://nap.ba/qpost/434750

Trump protiv Madura: Sila prije prava, interes iznad svega

Piše: Armin SijamićOdluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da trećeg januara ove godine nasilno s vlasti ukloni venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura Morosa otvorila je brojna pitanja, ali i dala jedan odgovor - sadašnji stanar Bijel

Ni ovo nije konačna lista važnih procesa u koje je Trump uključen. Dvije sedmice traju protesti širom Irana, a koje brojni zagovornici američko-izraelske politike na Bliskom istoku vide kao „kraj režima“ u Teheranu.

Pored Irana, na Bliskom istoku Trump se bavio i Libanom, odnosno razoružavanjem šiitskog proiranskog Hezbollaha, pregovorima s Turskom i Sirijom, pa je čak i tražio od izraelskog predsjednika Isaaca Herzoga da pomiluje Netanyahua u sudskom procesu za korupciju.

Protesti u Iranu

Razlog za mirne proteste u Iranu, koji su počeli krajem decembra, bilo je stanje u ekonomiji. Naime, iranska valuta rial je tokom prošle godine, prema nekim procjenama, izgubila oko šezdeset posto svoje vrijednosti. Mirne proteste su predvodili iranski trgovci u velikim gradovima.

Vlast, svjesna da problem postoji, rekla je da su protesti legitimni. Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian je rekao da će vlast saslušati zahtjeve demonstranata i zadužio ministre da pregovaraju i pokušaju riješiti probleme. Pezeshkian je rekao da vlada ima namjeru da poduzme „fundamentalne mjere“ u „monetarnoj reformi“.

Kakve će rezultate najavljene reforme donijeti još je rano i pretpostaviti, jer glavni uzrok iranskih ekonomskih problema za sada ostaju – višedecenijske sankcije i ekonomski pritisak Zapada u namjeri da se Teheran povinuje zahtjevima Washingtona i Tel Aviva. Izraelsko-američki vojni napad na Iran polovinom prošle godine još jednom dokazuje cilj te politike.

http://nap.ba/qpost/408706

Primirje između Izraela i Irana ne znači i kraj rata: Šta je natjeralo Trumpa da traži pregovore?

Piše: Armin Sijamić Izrael i Iran završili su još jednu rundu sukoba koji je počeo prošle godine. Izraelu se u napadu ovaj put pridružio i Washington, da bi potom brzo došlo do primirja nakon dvanaestodnevnog rata.Ono što Josephu Bidenu nije

Taj ekonomski pritisak decenijama usporava iranski rast. Slabljenje vrijednosti valute dovodi do stalne inflacije, pa neki ekonomski stručnjaci kažu da su te mjere Zapada osmišljene da izbrišu srednju klasu njenim osiromašenjem i tako je okrenu protiv vlasti.

Ali, to je samo dio problema koje imaju vlastu u Iranu. Posljednjih sedmica Trump i Netanyahu prijete Iranu novim vojnim napadima i priznaju miješanje u iranske unutrašnje prilike.

Trump je poručio iranskim vlastima da ne ubijaju demonstrante, jer će u protivnom platiti cijenu. Netanyahu je pozvao iranski narod na ustanak i poručio im da je Izrael uz njih. Tajna policija Mossad na svom profilu na društvenoj mreži X je napisala na farsiju: „Izađite zajedno na ulice. Vrijeme je došlo. Uz vas smo. Ne samo iz daljine ili riječima. Uz vas smo i na terenu.“

Nekoliko dana od početka mirnih demonstracija situacija se počela mijenjati. Prema snimcima sa društvenih mreža, neki demonstranti su postali nasilni i skandirali „smrt“ ajatolahu Aliju Khameneiju. Neki tvrde da su to najveći protesti u Iranu od smrti Mashe Amini 2022. godine.

Iranska vlast je odgovorila hapšenjima. U medijskim izvještajima pokazali su čak i oružje i raznu vojnu opremu koja je, prema njihovim tvrdnjama, nađena kod nekih učesnika nemira. Vlast tvrdi da su ubijeni brojni pripadnici snaga sigurnosti i najavljuje nova hapšenja.

Na ulice su izašle i pristalice vlasti u mnogo većim brojevima od onih koji traže kraj islamske republike. Vlast proteste nastoji pokazati kao djelo Izraela i Sjedinjenih Država, koji žele da Iran pokore ili gurnu u dugogodišnji rat sličan onom u Siriji ili Iraku.

Netanyahu i Trump ne žele propustiti priliku

U postavci najvećeg broja medija sa Zapada iranski protesti su ništa drugo nego pravedna borba Iranaca za demokratiju i slobodu, a što bi konačno donijelo mir na Bliskom istoku.

Iz perspektive iranske vlasti, protesti su nastojanje Washingtona i Tel Aviva da izvrše prevrat u državi, kao što je to učinjeno u brojnim državama, odnosno slamanje Irana kao sile koja ima uticaj izvan svojih granica i koja želi da vodi nezavisnu politiku.

Netanyahu ne krije da mu je to cilj. Više puta je ponovio da želi slom postojećih vlasti Irana, a što je dio njegovih planova da Izrael sam upravlja Bliskim istokom.

http://nap.ba/qpost/429018

Bin Salman kod Trumpa: Da li se Bliski istok mora pokoriti interesima Izraela?

Piše: Armin SijamićJučer je u posjetu američkom predsjedniku Donaldu Trumpu došao saudijski prijestolonasljednik i princ Mohammed bin Salman, javnosti poznat i kao MBS. Brojne teme su bile na stolu, ali ona o kojoj su njih dvojica najmanje govor

Netanyahu smatra da je ovo pravo vrijeme da slomi Iran, posebno nakon što je u Siriji srušen Bashar al-Assad, libanski Hezbollah odsječen od Teherana, palestinski Hamas gotovo uništen i dok mu Trump iz Bijele kuće pruža bezrezervnu pomoć.

http://nap.ba/qpost/422668

Bliski istok na godišnjicu Hamasovog napada na Izrael: Netanyahu nema namjeru stati čak i ako se uspostavi mir u Pojasu Gaze

Piše: Armin SijamićJučer je bilo tačno dvije godine od napada palestinskog Hamasa na Izrael. Taj napad je na Bliskom istoku pokrenuo talas događaja koji traju i danas, a već sada neke promjene na terenu su epohalne.U brojnim procesima na Blisko

Promjena vlasti u Teheranu uklapa se i u planove zvaničnog Washingtona. Dobiti poslušnu vlast u Iranu značilo bi, baš kao u slučaju Venecuele ovih dana, priliku da se Washington domogne iranskih naftnih i drugih resursa. U široj slici, to bi bio snažan udarac ambicijama Kine da se odupre američkom pritisku.

Međutim, u ovom trenutku nema naznaka da su Trump i Netanyahu blizu ostvarenja tog cilja. Iranske vlasti za sada stvari drže pod kontrolom i najveći dio Iranaca nije uz demonstrante, uprkos brojnim problemima. Glavno pitanje sada je ko će povući naredni potez i da li će Sjedinjene Države i Izrael još jednom vojno napasti Iran i kakav će biti odgovor Teherana.