(Patria) - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da je spreman na ustupke u mirovnim pregovorima s Moskvom, iznoseći detalje nacrta sporazuma koji bi, prema njegovim riječima, mogao postati temelj za okončanje rata.
Time je, kako ocjenjuju izvori bliski pregovorima, "lopta prebačena na rusku stranu".
U neobično otvorenom razgovoru s novinarima, Zelenski je predstavio skraćeni plan u 20 tačaka, nastao iz ranijeg prijedloga od 28 tačaka o kojem su SAD već razgovarale s Rusijom.
Dokument opisuje kao politički okvir između Ukrajine, SAD-a, Evrope i Rusije. Odgovor Moskve očekuje se nakon što američka strana obavi konsultacije s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Najosjetljivije pitanje ostaje teritorija. Kijev predlaže uzajamno povlačenje snaga i uspostavu demilitarizirane zone uz dio ratišta u Donjeckoj oblasti, uključujući gradove Kramatorsk i Slovjansk.
Zelenski je pojasnio da bi se, ovisno o dogovoru (5, 10 ili 40 kilometara), obje strane povukle na jednaku udaljenost od sadašnjih linija, prenosi CNN.
Putin je ranije poručio da Ukrajina mora prepustiti cijelu Donjecku oblast kako bi mirovni plan bio moguć.
Među ključnim tačkama nacrta su:
‣ potvrda suvereniteta Ukrajine i sporazum o nenapadanju;
‣ sigurnosne garancije SAD-a, NATO-a i evropskih država koje bi "oslikavale član 5", uz vojni odgovor i povrat sankcija ako Rusija ponovo napadne - garancije bi se povukle ako Ukrajina prva napadne rusku teritoriju bez provokacije;
‣ potpuno primirje koje bi stupilo na snagu odmah po dogovoru;
‣ povlačenje ruskih snaga iz Dnjipropetrovske, Mikolajivske, Sumske i Harkivske oblasti;
‣ pravno obavezujući sporazum uz nadzor Vijeća za mir, kojim bi predsjedavao Donald Trump.
Plan predviđa i paket za poslijeratni oporavak, osnivanje Ukrajinskog razvojnog fonda za ulaganja u tehnologiju, podatkovne centre, umjetnu inteligenciju i plinski sektor.
Zelenski procjenjuje ukupne ratne gubitke na 800 milijardi dolara.
Otvorio je i pitanje referenduma kojim bi se formalizovao kraj rata.
Naglasio je da je potrebno najmanje 60 dana stvarnog primirja kako bi referendum bio legitiman te da stanovnici područja pod ruskom kontrolom ne mogu učestvovati u poštenom glasanju.
Izbori se, podsjetio je, ne mogu održati pod ratnim stanjem, koje je parlament produžio nakon invazije.